HHO obilježio 10. obljetnicu rada
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Predsjednik Republike Stjepan Mesić zaželio je Hrvatskom helsinškom odboru za ljudska prava (HHO) na obilježavanju 10. godišnjice osnutka što manje posla, a premijer Ivica Račan poručio je u pismu da će imati još pune ruke posla.
Obojica su međutim istaknula važnu i nezamjenjivu ulogu HHO-a u zaštiti ljudskih prava, te razvoju demokracije i civilnog društva u Hrvatskoj u proteklih deset godina.
Zaštitu je od HHO-a u tom razdoblju zatražilo 16.272 građana, a uspjelo ih se zaštiti oko 25 posto.
Tako mali postotak uspješnosti predsjednik HHO-a Žarko Puhovski objašnjava činjenicom da su im se građani obraćali u trenucima očaja tek kada nigdje drugdje nisu uspjeli dobiti zaštitu.
Rad HHO-a opisao je "kao moljakanje i gnjavljenje, te tužakanje države državi koja je dužna štiti ljudska prava, a najviše ih krši, jednog državnog tijela drugome, radi zaštite prava čovjeka koja su iako sva i nisu upisana u zakone, starija i od svakog pravnog sustava i pravne države".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Od okupljenih samozvanaca u zaštiti ljudskih prava, HHO je postao nevladina udruga koja se uvažava i smatra bitnom u razvoju civilnog društva", rekao je Puhovski.
Sadašnjoj vlasti zamjera što zbog "nedopustive greške" Ministarstva pravosuđa koje je registriralo istoimenu udrugu, HHO još nije registriran. Napomenuo je pritom i da HHO ne uživa ni potporu iz državnog proračuna.
Smatra nedopustivim i što sadašnja vlast nije izmijenila "stari nekompetentni upravni aparat koji se navodno bavio ljudskim pravima, a stvarno je sabotirao pokušaje zaštite ljudskih prava".
Puhovski je uz pokušaje bivše vlasti da onemogući njihov rad govorio i o zatvorenosti u unutarnjim odnosima i sukobima u HHO-u zbog kojih su u niz slučajeva propuštali činiti što su morali.
Božidar Novak, jedan od osnivača HHO-a, podsjetio je da je HHO prvi skupio i objavio sve dokumente o Međunarodnom kaznenom sudu i da je hrvatsku Vladu redovito izvještavao o kršenju ljudskih prava tijekom Domovinskog rata.
"Da je vlast poklanjala više pažnje tim izvješćima danas bi s Haškim sudom imali manje problema", ocijenio je Novak.
Jedan od prvih članova HHO-a Omer Rak u pismu pročitanom na skupu podsjetio je na "neprijateljski odnos vlasti i javnosti na pojavu i djelovanje HHO-a kada su njegovi članovi smatrani izdajicama i prodanim dušama, a kada je za članstvo u Odboru trebalo biti ludo hrabar".
Podsjećajući i na zanimanje tajnih službi za članove odbora Izet Aganović, član HHO-a od osnivanja, poželio je da se više nikada nikome ne dogodi da ga policija bez naloga i bez ikakvog povoda izvodi iz kuće. Smatra da HHO-a stoga i dalje mora djelovati na razvijanju civilnog društva, koje će biti korektiv vlasti.
Po Aganovićevom mišljenju, zbog opasnih uvjeta rada preminulo je pet utemeljitelja HHO-a.
Osam preminulih članova HHO-a, među kojima je i pet osnivača, su Mika Tripalo, Joško Kulušić, Sulejman Mašović, Luka Vincetić, Jovan Nikolić, Petar Mrkalj, Karmen Bašić, Mirko Francessci i Milena Drakulić.
Pozivu na svečano obilježavanju 10. obljetnice rada HHO-a u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci odazvali su se brojni predstavnici izvršne, sudbene i zakonodavne vlasti.
Obojica su međutim istaknula važnu i nezamjenjivu ulogu HHO-a u zaštiti ljudskih prava, te razvoju demokracije i civilnog društva u Hrvatskoj u proteklih deset godina.
Zaštitu je od HHO-a u tom razdoblju zatražilo 16.272 građana, a uspjelo ih se zaštiti oko 25 posto.
Tako mali postotak uspješnosti predsjednik HHO-a Žarko Puhovski objašnjava činjenicom da su im se građani obraćali u trenucima očaja tek kada nigdje drugdje nisu uspjeli dobiti zaštitu.
Rad HHO-a opisao je "kao moljakanje i gnjavljenje, te tužakanje države državi koja je dužna štiti ljudska prava, a najviše ih krši, jednog državnog tijela drugome, radi zaštite prava čovjeka koja su iako sva i nisu upisana u zakone, starija i od svakog pravnog sustava i pravne države".
"Od okupljenih samozvanaca u zaštiti ljudskih prava, HHO je postao nevladina udruga koja se uvažava i smatra bitnom u razvoju civilnog društva", rekao je Puhovski.
Sadašnjoj vlasti zamjera što zbog "nedopustive greške" Ministarstva pravosuđa koje je registriralo istoimenu udrugu, HHO još nije registriran. Napomenuo je pritom i da HHO ne uživa ni potporu iz državnog proračuna.
Smatra nedopustivim i što sadašnja vlast nije izmijenila "stari nekompetentni upravni aparat koji se navodno bavio ljudskim pravima, a stvarno je sabotirao pokušaje zaštite ljudskih prava".
Puhovski je uz pokušaje bivše vlasti da onemogući njihov rad govorio i o zatvorenosti u unutarnjim odnosima i sukobima u HHO-u zbog kojih su u niz slučajeva propuštali činiti što su morali.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Božidar Novak, jedan od osnivača HHO-a, podsjetio je da je HHO prvi skupio i objavio sve dokumente o Međunarodnom kaznenom sudu i da je hrvatsku Vladu redovito izvještavao o kršenju ljudskih prava tijekom Domovinskog rata.
"Da je vlast poklanjala više pažnje tim izvješćima danas bi s Haškim sudom imali manje problema", ocijenio je Novak.
Jedan od prvih članova HHO-a Omer Rak u pismu pročitanom na skupu podsjetio je na "neprijateljski odnos vlasti i javnosti na pojavu i djelovanje HHO-a kada su njegovi članovi smatrani izdajicama i prodanim dušama, a kada je za članstvo u Odboru trebalo biti ludo hrabar".
Podsjećajući i na zanimanje tajnih službi za članove odbora Izet Aganović, član HHO-a od osnivanja, poželio je da se više nikada nikome ne dogodi da ga policija bez naloga i bez ikakvog povoda izvodi iz kuće. Smatra da HHO-a stoga i dalje mora djelovati na razvijanju civilnog društva, koje će biti korektiv vlasti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Po Aganovićevom mišljenju, zbog opasnih uvjeta rada preminulo je pet utemeljitelja HHO-a.
Osam preminulih članova HHO-a, među kojima je i pet osnivača, su Mika Tripalo, Joško Kulušić, Sulejman Mašović, Luka Vincetić, Jovan Nikolić, Petar Mrkalj, Karmen Bašić, Mirko Francessci i Milena Drakulić.
Pozivu na svečano obilježavanju 10. obljetnice rada HHO-a u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci odazvali su se brojni predstavnici izvršne, sudbene i zakonodavne vlasti.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati