Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) Žarko Puhovski ocijenio je danas da je, prema europskim standardima, u hrvatskim medijima i političkom životu uoči izbora stanje normalno.

Puhovski tu ocjenu temelji na praćenju medija tri tjedna prije službenog početka izborne kampanje i prema kojem do sada uglavnom nije bilo primjera nekorektnog političkog ili novinarskog govora, niti govora mržnje.

HHO je danas novinarima predstavio prve rezultate monitoringa "Mediji i izbori 2003." koje provodi uz financijsku potporu Misije OESS-a u Hrvatskoj.

Od 12. listopada do 1. studenoga praćeno je objavljivanje vijesti i priloga o radu Vlade, Sabora i stranka u informativnim i posebnim političkim emisije na HTV-u i Novoj TV, na Prvom programu Hrvatskog radija i na Obiteljskom radiju, te u Vjesniku, Večernjem listu, Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Novom listu i Glasu Slavonije.

O rezultatima monitoringa govorili su voditelji istraživanja - sociolozi Instituta za društvena istraživanja za televiziju Branimir Krištofić, za radio Ankica Marinović-Bobinac i za novine Alija Hodžić.

Na temelju 687 priloga objavljenih na HTV-u i Novoj TV neznatno više priloga o Vladi, Saboru i političkim strankama objavila je Nova TV, ali je HTV posvetio više vremena.

Obje televizije izjednačene su po broju priloga koji izvještavaju o radu premijera i ministara, s time da je na HTV-u više priloga i o radu drugih tijela Vlade, dok je Nova TV više izvještavala o radu stranaka i Sabora.

Najzastupljenija stranka na obje televizije ukupno je SDP, a slijede HSS, Libra, HDZ i HNS, dok po broju priloga o radu stranaka prednjači HDZ, a slijede HSS, SDP i Libra.

Stranke vladajuće koalicije imaju prednost u medijima zahvaljujući premijeru i ministrima, pri čemu nema kvalitativnih razlika između HTV-a i Nove TV. Više priloga o HDZ-u objavio je HTV, a o SDP-u Nova TV, pokazuje HHO-ov monitoring.

Slična je zastupljenost stranka i u dva radijska programa u 692 priloga. Zastupljenije je izvještavanje o aktivnostima Vlade nego li stranka, što, po mišljenju voditelja istraživanja, upućuje da je u tom razdoblju još dominantno svakodnevno političko djelovanje.

U novinama izborna kampanja, promatrana kroz 3.900 tekstova o Vladi, Saboru i strankama, nije ovladala informativnim prostorom i stanje se ocjenjuje gotovo redovnim. Naime, samo 16 posto testova bilo je vezano uz izbore.

Najviše prostora izborima dao je Vjesnik, dok je više plaćenih oglasa bilo u Večernjem i Jutarnjem listu.

Najviše je napisa o SDP-u i HDZ-u, zatim o HNS-u, HSS-u, te DC-u i HSLS-u, potom o LS-u, HSP-u, HB-u i HIP-u, a zanemariv je broj tekstova o izvanparlamentarnim strankama.

Puhovski je ocijenio da je izvještavanje prije službenog početka izborne promidžbe bilo razmjerno uravnoteženo i da stoga nema nikakvog razloga za pritiske na medije, osobito televiziju, i najavljivanje čistki nakon izbora.

Zamjerio je Saboru na "činovničkom odnosu" prema elektronskim mediji u izbornoj kampanji i ustrajavanju na jednakoj zastupljenosti svih stranka i kandidata. Podaci o istaknutim listama na kojima je više do pet tisuća kandidata pokazuju da je to nemoguće ostvariti, rekao je Puhovski.

Šef Misije OESS-a Peter Semneby, uz punu podršku medijskom monitoringu HHO-a za vrijeme izborne kampanje, najavio je i posebno izvješće OESS-a o rezultatima promatranja izbora koje će uključivati i ponašanje medija.