174.129.67.45 US
 

HNB za širu raspravu o inozemnom dugu i deficitu tekućeg računa platne bilance

Piše:
četvrtak, 24.4.2003. 13:59
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

DEFICIT tekućeg računa platne bilance sa udjelom od visokih 6,9 posto u bruto domaćem proizvodu (BDP) i povećanje inozemnog duga koji je na kraju prošle godine već premašio 68 posto BDPa, dva su pitanja o kojima bi u Hrvatskoj trebalo provesti širu raspravu, smatraju čelni ljudi Hrvatske narodne banke.

Ta bi pak rasprava trebala odgovoriti na pitanja da li su kretanja u platnoj bilanci i stupanj zaduženosti zemlje prema inozemstvu takvi da ih se još može tolerirati ili je potrebno poduzeti dodatne mjere za smanjivanje njihovog udjela u BDP-u.

Pritom vodeći ljudi hrvatske središnje banke ocjenjuju da su to pitanja o kojima treba postići veću harmonizaciju djelovanja između Vlade i HNB-a. Rečeno je to u današnjem razgovoru guvernera HNB-a dr. Željka Rohatinskog i suradnika s novinarima.

Ukupni hrvatski vanjski dug na kraju prošle godine iznosio je nešto više od 15,2 milijardi američkih dolara, te je njegov udio u BDP-u povećan na (visokih) 68,1 posto BDP-za 2002., dok je krajem veljače inozemni dug već iznosio 16,5 milijardi dolara.

U HNB-u ocjenjuju da će se u ovoj godini inozemni dug nominalno povećati za više od tri milijarde dolara, od čega će jedna trećina biti posljedica efekta međuvalutnih odnosa dolara i eura, a dvije trećine stvarno povećanje duga. Inozemni bi se dug, po procjenama iz središnje banke, u 2003. zadržao na razini od oko 68 posto udjela u BDP-u.

Deficit tekućeg računa platne bilance koji je za 2002. premašio iznos od 1,5 milijardi dolara, što je 6,9 posto BDP-a (prema 3,7 posto u godini prije i 2,5 posto BDP-a u 2000.) u ovoj bi se godini mogao smanjiti. Međutim, njegov će udio u BDP-u i dalje biti visok, oko 5,8 posto, što je dugoročno teško održivo, upozoravaju iz HNB-a.

HNB nema oficijelni stav vezan uz visinu inozemnog duga. Udio od 68 posto u BDP-u nije neki specifikum Hrvatske, bilježe ga i neke druge zemlje u tranziciji. No, u našim uvjetima, daljnje povećanje vanjskog duga ili dugoročnije zadržavanje na postojećoj razini udjela u BDP-u teško bi moglo ostati bez negativnih implikacija, osobno je mišljenje guvernera HNB-a dr. Željka Rohatinskog.

Kada se imaju na umu naše stope rasta koje su u najboljem slučaju na razini kamatnih stopa, udio štednje u BDP-u, permanentni deficit tekućih transakcija, u našim uvjetima teško da bi se moglo dozvoliti bilo povećanje vanjskog duga ili dugoročnije zadržavanje na postojećoj razini (od oko 68 posto udjela u BDP-u), a da to nema negativne implikacije, kaže prvi čovjek HNB-a napominjući da je to njegovo osobno mišljenje.

Uz to, kada se gleda i proračunski deficit i deficit tekućeg računa platne bilance, dug bi bio još i veći da nije bilo privatizacijskih prihoda, a njih uskoro više neće biti, napominje Rohatinski.

HNB, koja je početkom godine donijela mjere ograničavanja visokog rasta plasmana banaka temeljenog na inozemnog zaduživanju, spremna je poduzeti mjere iz svoje nadležnosti i u vezi inozemnog duga, ako ocjeni da je to potrebno. Međutim, teško da to može biti dovoljno, pa se stoga i ocjenjuje da su to pitanja za koja treba postići veću harmonizaciju između Vlade i središnje banke.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije