HOĆE LI AUSTRALSKI VELIKI KORALJNI GREBEN POTPUNO NESTATI 2050. GODINE?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Australski Veliki koraljni greben mogao bi do 2050. izgubiti 95 posto koralja, predviđa najnovije istraživanje objavljeno ovih dana u časopisu New Scientist. L
Međuvladina skupina zadužena za klimatske promjene predviđa da će globalno zagrijavanje u ovom stoljeću povisiti temperaturu mora od 1,5 do 4,5 stupnjeva Celzijevih. Već kod donje granice, koja se može očekivati jedino u slučaju da se postojeće emisije stakleničkih plinova znatno smanje, "koralji će puno češće blijedjeti i bit će vrlo rijetki: oko pet posto sadašnje razine Velikog koraljnog grebena", tvrdi Ove Hoegh-Gulberg, direktor Sveučilišta pri Centru za istraživanje mora u Queenslandu i koautor studije.
Drugi se znanstvenici s tim ne slažu. "Globalno zatopljenje očito je zabrinjavajuće, no sve zvuči kao da smo sigurni da ćemo izgubiti Greben, a ja mislim da to nikako ne možemo reći", ističe Peter Ridd, istraživač sa Sveučilišta James Cook u Queenslandu koji je ispitivao fizičke utjecaje i utjecaje okoliša na Veliki koraljni greben. Drugi istraživač, Bob Carter, iz Pomorskog geofizičkog laboratorija Sveučilišta James Cook, tvrdi da su podaci Međuvladine skupine sporni. Prema njegovim riječima, neki znanstvenici koji proučavaju klimu predviđaju zatopljenje od samo 0,4 stupnja uz predviđeni porast ugljičnog dioksida.
Veliki koraljni greben najveći je i jedan od najzdravijih koraljnih sustava na svijetu. No neki utjecaji kojima je izvrgnut, uključujući privremeno više temperature vode, mogu uzrokovati izbljeđivanje koralja do kojega dolazi kada koralj izbaci algu s kojom živi u simbiozi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Unatoč navedenim lošim predviđanjima iz izvješća koje sponzoriraju queenslandska vlada i Svjetski fond za zaštitu prirode, a po kojima će zagrijavanje vode uzrokovati izbljeđivanje i nestanak koralja, istraživači koji ih osporavaju upozoravaju na primjer zabilježen u ljeto 2002. kada je izblijedjelo između 60 i 95 posto pojedinačnih koraljnih grebena. "No većina njih se oporavila", ističu kritičari izvješća. Prema njihovim tvrdnjama, globalne temperature bile su i u prošlosti veće, no koralji su preživjeli.
Autor istraživanja, međutim, misli da će se prema najboljem mogućem scenariju globalnog zatopljenja temperature do kraja stoljeća stabilizirati pa će se Greben tijekom idućeg stoljeća oporaviti. Po najgorem scenariju trebat će pak 500 godina kako bi se Greben, nastanjen koraljima koji su prilagođeni toplijim vodama, regenerirao.
(Hina) xbr ydgk
Međuvladina skupina zadužena za klimatske promjene predviđa da će globalno zagrijavanje u ovom stoljeću povisiti temperaturu mora od 1,5 do 4,5 stupnjeva Celzijevih. Već kod donje granice, koja se može očekivati jedino u slučaju da se postojeće emisije stakleničkih plinova znatno smanje, "koralji će puno češće blijedjeti i bit će vrlo rijetki: oko pet posto sadašnje razine Velikog koraljnog grebena", tvrdi Ove Hoegh-Gulberg, direktor Sveučilišta pri Centru za istraživanje mora u Queenslandu i koautor studije.
Drugi se znanstvenici s tim ne slažu. "Globalno zatopljenje očito je zabrinjavajuće, no sve zvuči kao da smo sigurni da ćemo izgubiti Greben, a ja mislim da to nikako ne možemo reći", ističe Peter Ridd, istraživač sa Sveučilišta James Cook u Queenslandu koji je ispitivao fizičke utjecaje i utjecaje okoliša na Veliki koraljni greben. Drugi istraživač, Bob Carter, iz Pomorskog geofizičkog laboratorija Sveučilišta James Cook, tvrdi da su podaci Međuvladine skupine sporni. Prema njegovim riječima, neki znanstvenici koji proučavaju klimu predviđaju zatopljenje od samo 0,4 stupnja uz predviđeni porast ugljičnog dioksida.
Veliki koraljni greben najveći je i jedan od najzdravijih koraljnih sustava na svijetu. No neki utjecaji kojima je izvrgnut, uključujući privremeno više temperature vode, mogu uzrokovati izbljeđivanje koralja do kojega dolazi kada koralj izbaci algu s kojom živi u simbiozi.
Autor istraživanja, međutim, misli da će se prema najboljem mogućem scenariju globalnog zatopljenja temperature do kraja stoljeća stabilizirati pa će se Greben tijekom idućeg stoljeća oporaviti. Po najgorem scenariju trebat će pak 500 godina kako bi se Greben, nastanjen koraljima koji su prilagođeni toplijim vodama, regenerirao.
(Hina) xbr ydgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati