54.81.117.119 US
 

Hoće li Hrvatska morati uvoziti smeće od susjeda?

Piše: Martina Pauček Šljivak
srijeda, 13.7.2016. 12:30
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Index

USKORO bi se pred tehničkom Vladom trebao naći Plan gospodarenja otpadom kojeg je donio tehnički ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović, a koji je nedavno prošao javnu raspravu.

U Ministarstvu doznajemo kako je Plan 30. lipnja prošao javnu raspravu te se sad obrađuju primjedbe i planiraju ga uputiti na usvajanje pred Vladu kroz dva tjedna.

Iako je riječ o tehničkoj Vladi, u Ministarstvu su nam pojasnili da postoji mogućnost da ga usvoji tehnička Vlada jer će Hrvatska tako ispuniti preuzete obveze prema Europskoj Uniji te, kako kažu, najbolje ispuniti nacionalne interese u području gospodarenja otpada.

Ovaj je Plan prema napucima Europske komisije trebao biti donesen i usvojen do kraja 2014. godine, međutim, prošla Vlada ga nije donijela.

Iz tog razloga Hrvatska ne može koristiti sredstva koja bi joj za projekte zaštite okoliša mogla biti na raspolaganju. Doznajemo da se radi o 475 milijuna eura.

Kapacitet centara isti kao kapacitet smeća

Tehnički ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović svojim je Planom gospodarenja otpadom napravio značajne izmjene u odnosu na Plan kojeg su planirale donijeti prethodne Vlade. Tako je smanjio kapacitete Centara za gospodarenje otpadom, što mnogima ne odgovara, pogotovo ne Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji koje su već izgradile svoje centre Kaštijun i Marišćinu pa se, ako se Plan izglasa na Vladi, njihova opstojnost dovodi u pitanje.

Zbog toga se, kako je Dobrović već ranije tvrdio u medijima, našao na meti kritika interesnih skupina koje žele velike centre za gospodarenje otpadom.

Naime, prema konceptu Plana prethodnih Vlada, a kojeg podržavaju Županije, tih bi planiranih 13 centara imalo kapacitet za zbrinjavanje 1.3 milijuna tona komunalnog otpada godišnje, a prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, Hrvatska godišnje proizvede otprilike istu količinu miješanog komunalnog otpada.

Međutim, radi se o miješanom otpadu, a kako prema EU zakonodavstvu do 2020. godine moramo reciklirati 50 posto papira, metala, stakla, plastike, to bi značilo da se količina miješanog komunalnog otpada koja treba predstavljati ulaze u centre za gospodarenje otpadom, značajno smanjuje - za gotovo pola.

Samim time, Centri za gospodarenje otpadom ne bi ispunili kapacitete jer da bi poslovali na nuli moraju raditi na najmanje 80 posto kapaciteta. Stoga se postavlja pitanje - kako uprave prekapacitiranih centara planiraju riješiti taj problem. Kao jedno od mogućih rješenja je i uvoz otpada iz susjednih zemalja, na što je već ranije upozoravao dio nevladinih udruga.

Dobrović smanjio kapacitete centara

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Primjera radi, u Hrvatskoj su trenutno samo dva Centra za gospodarenje otpadom trenutno izgrađena i u planu su otvaranja. Jedan je Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji, a drugi Kaštijun u Istarskoj županiji. Ostali Centri se još nisu krenuli graditi.

Međutim, ministar Dobrović koji je više puta u javnosti isticao važnost sortiranja otpada već na kućnom pragu i recikliranja, unatoč protivljenju Županija, u svom je Planu gospodarenja otpadom smanjio kapacitet budućih centara za gospodarenje otpadom.

Tako je Planom predviđeno da u Centre za gospodarenje otpadom ulazi svega 25 posto miješanog komunalnog otpada.

CGO Marišćina koji bi uskoro trebao početi s radom, ako dobije uporabnu dozvolu, kapacitiran je za godišnju obradu 100.000 tona otpada, dok se na području Primorsko-goranske županije godišnje proizvede oko 110.000 tona miješanog komunalnog otpada.

Budući da oko 60 posto ukupnog komunalnog otpada, odlazi na papir, staklo, plastiku i metal, koji bi se prema naputcima EU trebali odvajati i reciklirati, znači da bi se dio planiranih skupih centara poput Marišćine za nekoliko godina mogao suočiti s problemom popunjavanja kapaciteta, iako oni takvu mogućnost odbacuju.

Dušan Šćulac, direktor tvrtke Ekoplus koja upravlja Županijskim centrom za gospodarenje otpadom na Marišćini u razgovoru za Index kazao je kako njihova županija sad proizvodi oko 110.000 tona otpada godišnje te da će ta brojka s godinama samo rasti.

"Zero waste koncept je utopija"

"Nema bojazni da neće biti otpada, čak mislim da će nedostajati kapaciteta jer ćemo stvarati više smeća", kazao je Šćulac ističući pritom kako je osnovni nedostatak Dobrovićevog plana što je planirao gospodarenje otpadom u laboratorijskim uvjetima, a ne na terenu.

"Nema bojazni da će naš centar biti potkapacitiran. To su pokazale naše analize. Uzimani su svi ulazni podaci. Uzeli smo u obzir rast količine otpada i rast selekcije. Što se tiče Zero waste koncepta - on je utopija. Europa nam je dala zeleno svjetlo za ovaj centar pa sve ove priče da je zastarjela tehnologija ne stoje.

Uostalom recikliranje se ne može postići preko noći. Imamo iskustva Austrije koja promovira recikliranje već 20 godina pa su došli tek na 30-ak posto odvojenog otpada", rekao je Šćulac.

Kazao je da sve ono što se nije odvojilo u primarnoj selekciji dolazi kod njih pa se melje i odvaja ono što je ostalo poput plastike, metala, stakla.

"Od ostalog gorivog dijela otpada se potom radi gorivo koje je moguće koristiti kao pogonsko gorivo, dok se iz organskog dijela koji završava na deponiju, dobiva se bioplin za korištenje električne energije.

S tvornicom cementa Holcim Koromačno već imamo ugovor o isporuci goriva", kazao je Šćulac, zaključivši kako će njihov centar opravdati toliki kapacitet.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije