Na predstavljanju Hrvatske revije (HR), posvećene svecima zaštitnicima hrvatskih gradova i krajeva, crkveni povjesničar Emanual Hoško ocijenio je da taj pristup treba biti putokaz proučavanju crkvene povijesti.

"Crkvena povijest treba biti sve više povijest religijske kulture, a sve manje povijest crkvenih struktura", rekao je Hoško.

To je nova tematika ne samo u našoj historiografiji, nego i u drugim granama. Istraživanje Hrvatske revije izvanredno je vrijedan dokument koji otvara oči za niz novosti: sabire znanja zavičajne prošlosti i baštine, znanja o svijetu pučkih pobožnosti, te razvija religijsku kulturu i sakralnu baštinu, rekao je Hoško.

Hrvatski sveci postaju jasan znak da su čuvari i zaštitnici identiteta regionalnog mikrokozmosa.

Prilozi u Hrvatskoj reviji omogućuju komparativan prikaz i ukazuju na kontinuitet i pretkontinuitet hrvatskih i prethrvatskih svetaca, što razbija floskulu da je Hrvat jednako katolik i da je katolik jednako Hrvat, zaključio je.

Povjesničarka kulture Sanja Cvetnić upozorila je na neiscrpan izvor baštine vezane uz svece i kazala da su oni ujedno vrlo lokalan i vrlo internacionalan fenomen.

Tako, sv. Pavao je zaštitnik dobrog tiska, sv. Klara zaštitnica televizije, a sv. Isidor Seviljski zaštitnik je interneta. Jednostavno, ne postoji fenomen pred kojim bi sveci zastali, kazala je Cvetnić i dometnula: "Jedino nam preostaje pravom svecu uputiti molitvu, ili ako ne znamo, sv. Anti Padovanskom, svecu opće prakse".

U novom broju Hrvatske revije (2/2003.) Matice hrvatske, objavljeno je 14 priloga o svecima hrvatskih gradova i krajeva, a u broju 1/2002. objavljeno je 11 priloga pod zajedničkim naslovom "Kad sveci nastupaju...".

Uvodnik tematskom prilogu napisao je akademik Tonko Maroević pod naslovom "Grad u ruci, ruke nad glavom".