HRVATSKA radiotelevizija reagirala je na raspravu u Hrvatskom saboru zastupnika HDZ-a Andrije Hebranga o prijedlogu SDP-a da se HRT-u ukine obveza plaćanja PDV-a, ocjenjujući da je on izrekao nekoliko spornih tvrdnji koje se odnose na HRT.

Hebrang je, uz ostalo, ocijenio da HRT sve manje ispunjava javnu funkciju te da je informiranje politički i ideološki obojeno i usmjereno, a o čemu, po njegovu mišljenju, najbolje svjedoči posljednja "Latinica" na temu jugonostalgije. Hebrang smatra i da tv-pristojba nije porez na posjedovanje prijamnika, kako tvrdi predlagatelj, nego tipičan primjer poreza na uslugu.

HRT ističe da se osvrće na mišljenje Hebranga "koji osporava javni karakter HTV-a" jer ga je iznio u Hrvatskom saboru u ime kluba HDZ-a i što je "na temelju takvog mišljenja tražio da se HRT-u podignu, a ne smanje porezi". HRT, uz ostalo, podsjeća da prema Zakonu o HRT-u iz 2001. "pretplata nije naknada za učinjene usluge već posebna vrsta pristojbe koja se plaća na korištenje prijamnika".

Zakonodavac je s "pretplate" na "pristojbu" i prešao, shodno preporukama Vijeća Europe, da hrvatskom javnom elektroničkom mediju osigura neovisno poslovanje. Jer javni medij nije javni ako je financijski ovisan o vlasti, ističe HRT.

Na Hebrangovu tvrdnju da "već godinu dana ne možemo dobiti dozvolu za emitiranje osam 30 minutnih emisija pod nazivom Sanitet u domovinskom ratu", HRT odgovara da "serija ima zanatskih i profesionalnih propusta i da će se neki dijelovi dosnimiti kako bi se dosegli visoki profesionalni kriteriji".

Serija će biti dovršena do ljeta, spremna za emitiranje od početka jesenske sheme, navodi HRT i ističe da je Hebrang o tome mogao pročitati u pismu što ga urednik dokumentarnog programa Miro Branković poslao njegovu najbližem suradniku na toj seriji, Juraju Njavri.

HRT ocjenjuje da je Hebrang "statičnim čitanjem revizijskih izvješća stekao zaključak kako HRT ne naplaćuje svoje reklame više od godinu dana, a s ugovorima o djelu izbjegava poreze državi".

Upravo suprotno, stoji u priopćenju, HRT ne oprašta obveze svojim klijentima, za 2004. naplatili smo 99 posto potraživanja (ranijih godina i više) i po tome smo jedna od najuspješnijih radiotelevizijskih kuća, ne samo u ovom dijelu Europe. HRT tvrdi i da se "ugovori o djelu, danas sređeniji nego što su ikad bili".

Na kraju priopćenja HRT ističe da mišljenja izražena u posljednjoj "Latinici" (kao ni u drugim autorskim emisijama) nisu mišljenja HRT-a, nego sudionika razgovora. "Za razliku od Hebranga, koji se", kako tvrdi HRT, "plaši mišljenja s kojima se ne slaže, HRT drži da je hrvatska država toliko demokratski i politički stabilna da može podnijeti takva (ili druga) mišljenja".