Ilustracija: WEF

NACIONALNO vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je rezultate najnovijeg Izvješća o konkurentnosti putovanja i turizma, prema kojem se Hrvatska nalazi na 33. mjestu u konkurenciji 141 zemlje svijeta.

Ovogodišnje izvješće na temu "Rast uz poteškoće“ poseban naglasak stavlja na prilagodbu industrije turizma novim trendovima pri stvaranju radnih mjesta i razvoju gospodarstva, priopćili su iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Hrvatska je za dva mjesta poboljšala svoju poziciju u odnosu na prošla izvješća, ali je teško napraviti usporedbu s prošlim godinama budući da je kod izrade ovog izvješća primijenjena nova metodologija.

Najkonkurentnije zemlje svijeta su Španjolska, Francuska, Njemačka, Sjedinjene Države Velika Britanija, Švicarska, Austrija, Italija, Japan i Kanada. Rezultati jasno pokazuju da najkonkurentnije zemlje na svijetu ujedno imaju i podržavajući poslovni okvir i prirodne resurse te da ulažu napore u stvaranju okruženja koje potiče razvoj sektora turizma i putovanja. Posljednje mjesto u ovogodišnjem istraživanju pripalo je Čadu.

Od susjednih zemalja Slovenija se nalazi na 39. mjestu, Mađarska na 41. mjestu, a Srbija na 95. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovogodišnje istraživanje.

Indeks turističke konkurentnosti mjeri uspješnost pojedine zemlje u sektoru putovanja i turizma, a podijeljen je u četiri kategorije koje obuhvaćaju Podržavajuće okruženje, Podržavajuće politike i uvjete za putovanja i turizam, Infrastrukturu te Prirodna i kulturna bogatstva. Indeks se sastoji od ukupno 14 stupova (Poslovno okruženje, Zaštita i sigurnost, Zdravlje i higijena, Ljudski kapital i tržište rada, Spremnost ICT-a, Prioritetnost sektora turizma i putovanja, Međunarodna otvorenost, Cjenovna konkurentnost, Ekološka održivost, Infrastruktura zračnog prometa, Kopnena i lučka infrastruktura, Infrastruktura turističkih usluga, Prirodni resursi i Kulturni resursi i poslovna putovanja).

Dobra infrastruktura i sigurnost

Od navedenih 14 stupova Hrvatska je pozitivno ocijenjena u stupovima Infrastrukture turističkih usluga (6. pozicija), Zdravlja i higijene (18. pozicija), Međunarodne otvorenosti (19. pozicija) i Zaštite i sigurnosti (28. pozicija).

Izrazito povoljna ocjena naše turističke infrastrukture posljedica je velikog broja hotelskih kreveta u odnosu na broj stanovnika, prisutnosti rent-a-car kompanija, razvijenosti mreže bankomata i prihvaćanja kreditnih kartica.

Pozitivna ocjena u Međunarodnoj otvorenosti posljedica je velikog broja regionalnih trgovinskih sporazuma. Također dobroj poziciji Hrvatske pridonosi mobilni širokopojasni Internet i raširenost mobilnih mreža.

Loša administracija, porezi i visoke cijene

S druge strane, od navedenih 14 stupova najlošije je ocijenjen stup Poslovnog okruženja (125. pozicija), stup Cjenovna konkurentnost (101. pozicija) i Prioritetnost sektora turizma i putovanja (74. pozicija).

Ovo je odraz loših pozicija koje se odnose na utjecaj poreza na poticaje za rad (139.), utjecaj poreza na poticaje za ulaganje (139.), utjecaj propisa na izravna strana ulaganja (137.), efikasnost regulatornog okvira u pobijanju propisa (135.) i rješavanju sporova (132.) te troškovi građevinskih dozvola (132.).

Nadalje obrazovanje zaposlenika (128.) te praksa zapošljavanja i otpuštanja (126.) predstavljaju područja koja treba poboljšati.

Sektor putovanja i turizma važna je gospodarska grana jer čini jednu desetinu ukupnog globalnog BDP-a i raste u prosjeku od 3,4% godišnje. U usporedbi s globalnom ekonomijom koja je rasla 2,3% godišnje, ovaj rast pokazuje da je sektor putovanja i turizma otporniji na gospodarske šokove. Svjetsko udruženje putovanja i turizma predviđa da će se u narednih pet godina rast sektora ubrzati na 5,2% godišnje.