Hrvatska čista od mina tek za 41 godinu
U HRVATSKOJ je ostalo još 1044 kilometra kvadratnih za koje se sumnja da su zagađeni minama, za što će biti potrebno oko 11 milijardi kuna i još 41 godina čišćenja, izrečeno je danas u Saboru, a zastupnici svih klubova su se složili da je to jako dug period u kojem će Hrvatska biti pod minama.
"1998. godine je rečeno da će Hrvatska biti razminirana za deset godina, što znači da je do sljedeće godine trebala biti čista od mina. No, planiranom dinamikom Hrvatska će biti razminirana tek 2045. godine, a prema brzini kojom je razminiravana u prošloj godini, tek 2053. godine, što je nedopustivo", izjavio je Pero Kovačević komentirajući Izvješće o financiranju i provedbi humanitarnog razminiranja za prošlu godinu.
S obzirom da je u prošloj godini razminirano 26,8 kilometara kvadratnih, za razliku od 2005. godine kada je razminirano 29 kilometara kvadratnih, brzina uklanjanja mina se smanjila, zaključio je Kovačević, te od Vlade zatražio pismeno očitovanje o poboljšanju dinamike.
Da su pred Hrvatskom još desetljeća zagađenosti minama, potvrdio je i Anto Bagarić iz kluba HDZ-a, koji je najavio da će prema sadašnjim proračunima, s obzirom na to da su za razminiravanje ostala 1044 kilometra kvadratna, biti potrebno oko 10,46 milijardi kuna i 41 godina.
"Ovaj izračun nije optimističan, ali bi trebao potaknuti sve nas pojedince, kako i pravne osobe, trgovačka društva, na to da donacijama pridonesu humanitarnom razminiranju", rekao je Bagarić, te se složio da je dinamika razminiranja loša.
Problemi nastaju zbog financiranja, jer proračun za prošlu godinu koji je trebao pokriti cijenu razminiranja, donacijama je jedva ostvaren do pola, izjavio je državni tajnik MUP-a, Ivica Buconjić, koji je Saboru predstavio Izvješće. Međutim, kaže on, napravljeni su pomaci kada se govori o žrtvama minskih polja.
"Tako je u prošloj godini od mina stradalo deset osoba, a poginula jedna osoba u sedam incidenata, za razliku od 2005. kada je u 13 minskih incidenata stradalo 13 osoba, od kojih četiri smrtno", rekao je . Na taj je podatak reagirao Kovačević, koji je naglasio da bi ovom brzinom razminiravanja, do kraja moglo poginuti još oko 40 osoba, čiji je život neprocjenjiv.
Zastupnik Željko Kurtov upozorio je na različitu učinkovitost u razminiranju po županijama, jer izvješće pokazuje da su najefikasnije bile županije u Dalmaciji, Dubrovačko-neretvanska, Šibenska, te najbolja, Zadarska županija sa više od 150 posto ostvarenog plana razminiravanja, dok je najmanje ostvarila najsiromašnija, Požeško-slavonska sa samo 76 posto ostvarenog programa.
"Mislim da bi tu trebala pomoći Vlada, da u ovoj godini ostvare barem 120 posto plana", apelirao je Kurtov.
Zastupnik Davorko Vidović predložio je da se područja kontaminirana minama po modelu javno-privatnog partnerstva, daju u dugoročni najam ili prodaju tvrtkama koje su voljne financijski poduprijeti razminiranje, što bi bio novi izvor financija o kojemu se još nije raspravljalo u Saboru.
"Ulaskom Hrvatske u EU, cijena zemljišta će narasti, tako da će za kupnju biti zanimljiva i zemljišta koja su trenutno pod minama. A s obzirom da nisu tretirana ni na koji način u posljednjih 15 godina, zemljišta bi mogla biti povoljna za uzgajanja kultura za zdravu prehranu", rekao je Vidović, te naglasio da bi se osim donacija i ovog modela, Vlada svakako trebala odvažiti na izdvajanje sredstava iz proračuna.
"Samo 0,4 posto proračunskog novca, što iznosi 440 milijuna kuna, udvostručilo bi sredstva koja se godišnje izdvajaju i taj bi novac bio dostatan za angažiranje svih 27 tvrtki koje obavljaju taj posao", rekao je Vidović.
On je predložio i da se Hrvatska na neki način oduži zemljama koje joj već godinama pomažu u razminiravanju, a to su prije svega Kraljevina Norveška, Japan, Luksembur i najveći pojedinačni donor, Sjedinjene Američke Države.
Zastupnik Slaven Letica upozorio je na licemjerje koje prati humanitarne akcije za razminiravanje, napomenuvši da se kroz njih ostvaruje politički i estradni profit.
"Tu govorim i o akciji 'Kvadrat mina za kvadrat mira'. HRT to prenosi poput dočeka Janice Kostelić ili rukometaša, politicari se slikaju sa zvijezdama. Mislim da to nije toliko usmjereno na skretanje pozornosti javnosti na problem miniranih područja", rekao je Letica.
Također je predložio da Vlada razmotri donošenje zakona prema kojem će se postavljanje mina tretirati kao ratni zločin, te da se stradanja zbog mina ubroji u naknadnu ratnu štetu.
A.B.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati