54.82.112.193 US
 

Hrvatska ispod europskog prosjeka u obrazovanju i osposobljavanju

Piše: Hina
nedjelja, 3.11.2013. 17:57
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Screenshot: oecd.org

UNATOČ velikim reformama obrazovnog sustava u proteklom desetljeću, pred Hrvatskom je još veliki posao kako bi dosegnula europski prosjek i ciljeve koje je EU postavila u tom području do 2020. godine, pokazuje podaci koje je proteklog tjedna objavila Europska komisija u svom Monitoru obrazovanja i osposobljavanja za ovu godinu.

Monitor daje preciznu sliku napretka svake zemlje članice EU-a u ispunjavanju postavljenih mjerila. Povjerenica za obrazovanje i kulturu Androulla Vassiliou ističe da su podaci koje donosi Monitor "neprocjenjivi, jer omogućuju zemljama članicama da se međusobno uspoređuju i potiču odgovorne da učinkovito investiraju u modernizaciju obrazovnog sustava kako bi se poboljšali njegova kvaliteta i rezultati".

Loši rezultati u matematici

Prema istraživanju PISA, koje se provodi pod pokroviteljstvom OECD-a, koje mjeri rezultate postignute u obrazovanju 15-godišnjih učenika, Hrvatska je i dalje daleko ispod prosjeka EU-a, posebice u matematici, što otvara pitanje kvalitete obveznog obrazovanja.

Rezultati istraživanja PISA iz 2009. pokazuje da je u matematici čak 33,2 posto 15-godišnjih učenika imalo loše rezultate u matematici, dok je prosjek u EU-u 22,2 posto. U čitalačkoj pismenosti loše rezultate imalo je 22,5 posto učenika (europski prosjek 19,6 posto). U prirodoslovlju 18,5 posto, a prosjek u EU-u je 17.7 posto.

Rezultati iz 2009. godine lošiji su od onih iz prethodnog istraživanja 2006.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Hrvatskoj je znatno manji udio djece koja u ranom djetinjstvu sudjeluju u obrazovnim programima od europskog prosjeka. U Hrvatskoj je 2012. godine bilo 70,6 posto četvorogodišnje djece obuhvaćeno obrazovnim sustavom, dok je europski prosjek 93,2 posto.

Moramo provesti reorganizaciju

I u cjeloživotnom obrazovanju Hrvatska ima loše rezultate u odnosu na europski prosjek, samo 2,4 posto odraslih u dobi između 24 i 64 godine sudjelovalo je 2012. godine u nekom programu cjeloživotnog obrazovanja, dok je europski prosjek 9 posto. I europski prosjek je daleko od cilja koje je EU postavila do 2020. godine da cjeloživotnim obrazovanjem bude obuhvaćeno 15 posto odraslih, radno sposobnih stanovnika.

Podaci pokazuju da Hrvatska mora provesti reorganizaciju strukovnog obrazovanja kako bi se bolje uskladilo s potrebama tržišta rada.

U jednom području je Hrvatska znatno bolja od europskog prosjeka i već sada daleko nadmašuje zadani cilj za 2020. godinu. Postotak učenika i studenata između 18 i 24 godine koji prerano, prije završetka školovanja, napuštaju škole bio je 2012. godine 4,2 posto, a u EU je iznosio 12,7 posto. Postavljeni cilj za 2020. godinu je 10 posto.

Otežan prelazak mladih iz škole u svijet rada

Hrvatska zaostaje i po udjelu ljudi u dobi između 30 i 34 godine sa završenim trećim stupnjem obrazovanja. U Hrvatskoj je takvih 2012. godine bilo 23,7 posto, prosjek u EU-u je bio 35,7 posto, a postavljeni cilj za 2020. godinu je 40 posto.

"Sve u svemu, obrazovanje i osposobljavanje pokazuje očite nedostatke u stečenim vještinama u odnosu na potrebe tržište rada, što znatno otežava prelazak mladih ljudi iz škola u svijet rada. Zajedno s budućim demografskim trendovima te slabosti prijete da će oslabiti konkurentnost i nužne dobitke u području produktivnosti", kaže se u Monitoru.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije