PRED kraj prošle godine Hrvatska je tragala za još 1.235 od ukupno 3.052 nestale i nasilno odvedene osobe iz vremena Domovinskog rata, navodi se u izvješću o radu vladina Ureda za zatočene i nestale.

To izvješće, u kojem se obrađuju svi segmenti rada vladina Ureda za zatočene i nestale u razdoblju od početka 2000. do 1. prosinca prošle godine, na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici prihvatila je hrvatska Vlada.

Proces traženja nestalih i nasilno odvedenih osoba tijekom Domovinskog rata jedno je od najznačajnijih humanitarnih pitanja u Hrvatskoj, navodi se u izvješću.

Kao jednu od najuspješnijih zadaća u tom razdoblju Ured navodi početak pregovora s nadležnim tijelima Srbije i Crne Gore, s kojima je prvi put nakon rata dogovoreno cjelovito rješavanje utvrđivanja identiteta nepoznatih osoba pokopanih na području te državne zajednice.

Na nizu sastanaka o zatočenim i nestalim prvi je put ishođeno priznanje da su na području te države pokopani Hrvati stradali u ratu, te su otkrivena mjesta na kojima bi se grobnice mogle nalaziti. Nakon toga uzeti su uzorci potrebni za identifikacije 231 osobe pokopane na području triju gradova u Srbiji, a u identifikaciji su otkriveni posmrtni ostatci 40 osoba s liste zatočenih i nestalih. Metodom DNA analize obrađeni su ostatci još 107 osoba, dok je obrada ostalih tijela u tijeku, stoji u izvješću.

Suradnju sa Srbijom i Crnom Gorom Ured planira nastaviti i u narednom razdoblju, kako bi otkrio mjesta ostalih masovnih grobnica, posebno onih koje je tadašnja JNA naknadno premjestila.

U suradnji s tijelima Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske, riješena je sudbina 25 nasilno odvedenih osoba na to područje, a i dalje je otvoren postupak traganja za 70 nestalih.

U razdoblju na koje se odnosi izvještaj Ured je na području Hrvatske organizirao i sudjelovao u ekshumaciji posmrtnih ostataka 802 osobe. Ostatci 303 osobe pronađeni su u 12 masovnih i većem broju pojedinačnih grobnica.

Na zahtijev haškog tužiteljstva ekshumirano je i 199 posmrtnih ostataka iz vojno-redarstvene akcije "Oluja", a Ured je sudjelovao i u ekshumaciji 300 posmrtnih ostataka na kninskom groblju.

Od 2000. Ured je ukupno identificirao posmrtne ostatke 644 osoba. Raznim metodama identificirani su ostatci 405 ekshumiranih hrvatskih branitelja i civila, kao i ostatci 199 osoba stradalih tijekom "Oluje", čije je ekshumacije zatražilo haško tužiteljstvo. Broju ukupno identificiranih treba pridodati i 40 identificiranih tijela ekshumiranih u Srbiji i Crnoj Gori.

Osim iskapanja i identificiranja stradalih Ured je, kako se navodi, organizirao i pokope za 381 hrvatskog branitelja i civila, a nastavio je "učestalu komunikaciju" s obiteljima zatočenih i nestalih. Dobru suradnju Ured je ostvario i s predstavnicima međunarodnih organizacija koje se bave zatočenim i nestalima, te s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, što je, kažu, ocijenjeno kao značajan napredak u procesu i općenitom stanju ljudskih prava u Hrvatskoj.

Ekshumacija masovnih i pojedinačnih grobnica u Hrvatskoj je započela 1995., a do sada su iz 137 masovnih i većeg broja pojedinačnih grobnica izvađeni ostatci 3.425 žrtava agresije na Hrvatsku. Kada se tom broju pridodaju ekshumacije poginulih u akciji "Oluja", broj ekshumiranih posmrtnih ostataka iznosi 3924. Od tog je broja, prema službenim podacima, identificirano oko 83 posto žrtava.

(Hina) xam ysšh