Hrvatska na zasjedanju Komisije za održivi razvoj UN-a
Tekst se nastavlja ispod oglasa
HRVATSKA će na svom putu u Europsku uniju morati provesti cjelovitu reformu kako bi ostvarila održivi razvoj, rekla je u petak na UNovoj Komisiji za održivi razvoj državna tajnica u hrvatskom ministarstvu okoliša i prostornog uređenje Višnja Jelić Mueck.
Jelić Mueck je rekla kako će Hrvatska trebati značajne investicije i jačanje upravnih mogućnosti za provedbu zakonodavstva o zaštiti okoliša.
Najveći izazovi za Hrvatsku su uklanjanje otpada, tretiranje otpadnih voda, vodoopskrba i poboljšanje upravljanja na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Jelić Mueck je posebice upozorila na narastajući hrvatski nesrazmjer između 76 posto stanovnika povezanih na javne vodovode i samo 40 posto njih koji su vezani na javnu kanalizaciju. Rješavanje tog problema usporava činjenica da preko 50 posto tla Hrvatske čine krečnjačka tla te da projekti na jadranskoj obali moraju biti usklađeni sa zaštitom morske vode.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Jelić Mueck je također kazala kako brze promjene prostorne strukture uzrokovane privatizacijom ugrožavaju javni interes posebice na jadranskoj obali.
Napominjući kako je Hrvatska imala potporu međunarodnih fondova za rješavanje ovih problema Jelić Mueck je naglasila kako će ta pomoć biti potrebna i ubuduće.
Komisija za održivi razvoj Ujedinjenih naroda, čiji je Hrvatska član, završila je u petak 12. zasjedanje pozivom da međunarodna zajednica ojača napore kako bi do 2015. postigla Milenijske razvojne ciljeve na području voodopskrbe, kanalizacije i stanovanja siromašnih.
Na Svjetskom summitu o održivom razvitku u Johannesburgu 2002. dogovoreno je da se do 2015. ostvare Milenijski ciljevi koji predviđaju da 1,6 milijardi ljudi dobije pitku vodu, a 2 milijarde bazičnu kanalizaciju. Do 2020. uvjeti života oko 100 milijuna stanovnika slamova trebali bi biti značajno poboljšani.
Jelić Mueck je rekla kako će Hrvatska trebati značajne investicije i jačanje upravnih mogućnosti za provedbu zakonodavstva o zaštiti okoliša.
Najveći izazovi za Hrvatsku su uklanjanje otpada, tretiranje otpadnih voda, vodoopskrba i poboljšanje upravljanja na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Jelić Mueck je posebice upozorila na narastajući hrvatski nesrazmjer između 76 posto stanovnika povezanih na javne vodovode i samo 40 posto njih koji su vezani na javnu kanalizaciju. Rješavanje tog problema usporava činjenica da preko 50 posto tla Hrvatske čine krečnjačka tla te da projekti na jadranskoj obali moraju biti usklađeni sa zaštitom morske vode.
Napominjući kako je Hrvatska imala potporu međunarodnih fondova za rješavanje ovih problema Jelić Mueck je naglasila kako će ta pomoć biti potrebna i ubuduće.
Komisija za održivi razvoj Ujedinjenih naroda, čiji je Hrvatska član, završila je u petak 12. zasjedanje pozivom da međunarodna zajednica ojača napore kako bi do 2015. postigla Milenijske razvojne ciljeve na području voodopskrbe, kanalizacije i stanovanja siromašnih.
Na Svjetskom summitu o održivom razvitku u Johannesburgu 2002. dogovoreno je da se do 2015. ostvare Milenijski ciljevi koji predviđaju da 1,6 milijardi ljudi dobije pitku vodu, a 2 milijarde bazičnu kanalizaciju. Do 2020. uvjeti života oko 100 milijuna stanovnika slamova trebali bi biti značajno poboljšani.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati