54.81.8.73 US
 

Hrvatska obavila 90 posto screeninga

Piše:
nedjelja, 23.7.2006. 14:36
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

U PROTEKLIH devet mjeseci Hrvatska je odradila oko 90 posto screeninga, procjene usklađenosti zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, faze koja prethodi konkretnim pregovorima o svakom pojedinom poglavlju.

Acquis communataire (pravna stečevina EU-a) podijeljena je na 35 poglavlja, s tim da se o dva poglavlja Institicionalne odredbe i Ostalo ne pregovora.

Screening se za svako poglavlje provodi u dvije faze. U prvoj, eksplanatornoj fazi, predstavnici Europske komisije objašnjavaju zemljama u procesu pregovora Hrvatskoj i Turskoj, pravnu stečevinu u tom poglavlju, a u drugoj, bilateralnoj fazi, postupak se razdvaja i svaka zemlja na zasebnom sastanku predstavlja razinu usklađenosti svoga zakonodavstva s acquisom. Screening omogućava da se utvrdi u čemu se sastoje razlike, a na temelju dobivenih rezultata pristupa se konkretnim pregovorima, koji se uglavnom svode na dogovaranje rokova u kojima će se zemlja koja pregovora uskladiti s europskim zakonodavstvom.

Od 20. listopada 2005. kada je započeo postupak screeninga s poglavljem Znanost i istraživanje do prošlog tjedna, Hrvatska je obavila 29 eksplanatornih screeninga i 25 bilateralnih screeninga, ukupno 54 sastanka. Nakon ljetne stanke, u rujnu i listopadu održat će se još 12 sastanaka, četiri eksplanatorna screeninga i osam bilateralnih. Cijeli postupak završt će u predviđenom roku 18. listopada, završetkom bilateralnog screeninga za poglavlje pravosuđe i temeljna ljudska prava.

Hrvatska je strana u dosadašnjem postupku "proizvela" oko 15.000 stranica materijala na hrvatskom i isto toliko na engleskom jeziku u čijoj je izradi sudjelovalo stotine ljudi.

Za sedam od 25 poglavlja za koje je završen screening, Odbor stalnih predstavnika EU-a (COREPER) prihvatio je izviješća Europske komisije o screeningu. U četiri poglavlja Hrvatska je dobila dodatna mjerila "benchmarks" za otvaranje pregovora (Javne nabave, Tržišno natjecanje, Socijalna politika i zapošljavanje i Pravda, sloboda i sigurnost), a za tri nisu postavljena mjerila (Znanost i istraživanje, Obrazovanje i kultura i Carinska unija).

Mjerilo ili tzv. "benchmark" novi je instrument koji Europska unija koristi u pregovaračkom procesu. U prethodnom krugu proširenja taj mehanizam nije bio institucionaliziran i nije korišten kao uvjet za otvaranje, nego za zatvaranje pregovora o pojedinom poglavlju. Sustav mjerila u prvoj fazi donekle usporava pregovarački proces, no u kasnijoj ga fazi ubrzava . Mjerila koja EU koristi u pregovaračkom procesu mogu se u načelu podijeliti u tri skupine. Prva su reformska mjerila, koja uključuju donošenje akcijskih planova, podizanje administrativnih kapaciteta, izgradnju sustava itd. Drugi tip jesu provedbena mjerila, koja će se više koristiti za zatvaranje, a ne za otvaranje pregovora o pojedinim poglavljima. Treća su mjerila koja proizlaze iz SSP-a, primjerice da bi se pregovori o nekom poglavlju mogli otvoriti može se tražiti da se ispune obveze koje su u vezi s tim već utvrđene SSP-om. Vrijeme koje se potroši na ispunjavanje mjerila može se nadoknaditi tijekom samih pregovora, jer zemlja koja pregovora već u tom razdoblju započinje s potrebnim reformama, što na kraju omogućuje da se u članstvo uđe potpuno spreman. Zemlje iz prethodnog kruga proširenja donosile su akcijske planove nakon što su pregovori u pojedinim poglavljima bili otvoreni.

Očekuje se da će za većinu poglavlja Hrvatska dobiti mjerila, a za oko trećinu od 33 poglavlja neće se tražiti dodatni uvjeti za otvaranje pregovora.

Mjerila su također dovela do razdvajanja pristupnih pregovora između Hrvatske i Turske, koja će u pravilu imati veći broj i teža mjerila.

Hrvatska je jednom poglavlju - Znanost i istraživanje - već privremeno zatvorila pregovore, a sljedeća dva poglavlja bit će Obrazovanje i kultura i Carinska unija za koja nema dodatnih mjerila. U poglavlju Obrazovanje i kultura, Hrvatska je dostavila svoje pregovaračke pozicije, a Komisija je, sa svoje strane, prošli tjedan dostavila Vijeću nacrt zajedničke pozicije EU-a i uputila ga Vijeću EU-a na usvajanje. Očekuje se da će taj postupak u Vijeću biti završen u rujnu. Za poglavlje Carinska unija, izrada pregovaračke pozicije u hrvatskoj Vladi je u završnoj fazi.

Glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak ističe da će u drugoj polovici godine, Hrvatska staviti težište na izradu pregovaračkih pozicija i ispunjavanje mjerila kako bi se stvorile pretpostavke za otvaranje pregovora u nekoliko poglavlja.

Koliko će poglavlja biti otvoreno zavisit će, s jedne strane o brzini Hrvatske u ispunjavanju mjerila i izradi pregovaračkih pozicija, i s druge strane, brzini Komisije i Vijeća da odrade svoj dio posla. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je Komisiji trebalo puno više vremena nego što se očekivalo za izradu izvješća o screeningu i nacrta zajedničkih pozicija, a primjerice COREPER-u je trebalo nekoliko tjedana za usvajanje izvješća o screeningu za Obrazovanje i kulturi, jer se nije mogla postići suglasnost između zemalja članica o tome trebali Turskoj nametnuti političke kriterije za otvaranje toga poglavlja.

U Europskoj uniji ističu da je razlog za relativnu sporost "uhodavanje i privikavanje" na novi proces, jer se sada izvješća za screening rade puno temeljitije i detaljnije nego u prethodnom krugu proširenja te zbog uvođenja sustava benchmarksa.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije