Hrvatska pristupila CEFTA-i
POTPISIVANJEM Ugovora o pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini CEFTA-i, Hrvatska je danas postala osmom članicom te međunarodne integracije.
Nakon potpisivanja Ugovora te potom završetka svih unutarnjih zakonodavnih procedure u zemljama članicama CEFTA-e, kao i u Hrvatskoj, jer predmetni Ugovor moraju potvrditi svi parlamenti, Hrvatskoj se otvara tržište od oko 100 milijuna stanovnika. Realno je stoga očekivati da punopravnom članicom CEFTA-e postane u prvom kvartalu iduće godine.
U ime članica CEFTA-e, ugovor su potpisali veleposlanik Viktor Vulkov (Bugarska) te državni tajnici Miroslav Somol (Češka), Andras Barsony (Mađarska), Malgorzata Okonska-Zaremba (Poljska), Adrian Mitu (Rumunjska), Eva Šimkova (Slovačka) i Renata Vitez (Slovenija) te s hrvatske strane ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.
Na plenarnoj sjednici stručnih skupina Hrvatske i zemalja članica CEFTA-e, održanoj 8. listopada u Zagrebu, parafiran je Ugovor o pristupanju Hrvatske CEFTA-i.
Točno godinu dana prije, zajednički odbor CEFTA-e odlučio je prihvatiti hrvatski zahtjev za članstvom, uz davanje mandata stručnjacima zemalja članica za početak pregovora. Odluka je potvrđena i na sastanku predsjednika vlada zemalja članica CEFTA-e održanom u Bukureštu u studenom iste godine.
Iako je uobičajeno da zemlja koja predsjedava CEFTA-om - u ovoj godini to je Slovačka Republika - pokrene pregovore i sazove prvi sastanak, u želji da se cjelokupan proces ubrza hrvatsko je Ministarstvo gospodarstva organiziralo prvi krug multilateralnih pregovora u veljači 2002. godine. Na tom je sastanku u većem dijelu usuglašen tekst Ugovora o pristupanju Hrvatske CEFTA-i.
Stupanjem na snagu Ugovora o pristupu Hrvatske CEFTA-i prestaju vrijediti svi bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini koje je Hrvatska sklopila sa zemljama članicama (Slovačka, Slovenija, Češka, Poljska, Bugarska, Mađarska), a bilateralne trgovinske koncesije postaju sastavnim dijelom Ugovora. Dakle, samo je osnovni Ugovor multilateralnog karaktera, dok se liberalizacija trgovine unutar CEFTA-e, za razliku od primjerice EU, provodi između zemalja članica na bilateralnoj razini.
U skladu s tim, usuglašeni su i parafirani bilateralni protokoli o liberalizaciji trgovine, a pregovori s pojedinim državama trajali su negdje duže, a negdje i kraće vrijeme.
Krajem svibnja ove godine usuglašen je Ugovor o pristupanju CEFTA-i, dogovorena pravila o podrijetlu te tehnički završeni pregovori o liberalizaciji trgovine industrijskim proizvodima s Rumunjskom, kao i protokol o liberalizaciji trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima s Češkom i Slovačkom. Također je dogovoreno prijelazno rješenje u vezi s primjenom pravila o podrijetlu s obzirom da Hrvatska nije uključena u paneuropsku dijagonalnu kumulaciju podrijetla.
Tijekom kolovoza Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva završilo je pregovore i sa Slovenijom.
Sredinom rujna pak u Bratislavi su se na redovitom sastanku susreli predsjednici vlada zemalja članica CEFTA-e, na koji je bio pozvan i predsjednik hrvatske Vlade. Tom je prilikom bezrezervno podržano članstvo Republike Hrvatske u toj europskoj integraciji, a u završnoj deklaraciji premijeri su pozvali sve sudionike da ubrzaju pripremu svih dokumenata i ulože dodatne napore kako bi se potpisivanje Ugovora o pristupu Hrvatske srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini organiziralo do kraja 2002. u Zagrebu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati