23.20.147.6 US
 

Hrvatska: Prvih pola godine klima po scenariju zatopljenja za 21. stojeće

Piše:
subota, 12.7.2003. 07:35
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

PRVA polovica ove godine donijela je Hrvatskoj ekstremne klimatske prilike koje nalikuju scenariju zatopljenja za 21. stoljeće Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Zabilježena je pojava vrlo oštre suše, iznimno visokih i niskih temperatura te rijetko snažni udari bure.

Zbog promjena izazvanih zatopljenjem, kakvo se nije dogodilo u najmanje zadnjih 10.000 godina, WMO predviđa porast razine mora do 88 cm, rast količine oborina i ekstremnije suše i poplave.

Klimatske promjene višestruko će izravno utjecati na ljudsko zdravlje povećanjem toplinskih stresova i neizravno širenjem prostora brojnih bolesti. Također, izumrijet će neke biljne i životinjske vrste i smanjenjiti biološka raznolikost.

Hrvatski stručnjaci, međutim, izražavaju oprez u takvim procjenama. "To su za sada više pitanja uvjerenja nego mogućnosti znanstvenog dokazivanja", kazao je klimatolog dr. Krešimir Pandžić u razgovoru za Hinu.

"Posljednjih 10 godina vidno je toplije od višegodišnjeg prosjeka i možda se radi o utjecaju efekta staklenika", dometnuo je Pandžić, koji je pomoćnik ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda i predavač klimatologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Niz ekstremnih klimatskih pojava praćene su anomalijama koje su ih činili još neugodnijim. Tako, iznimno niske temperature bile su praćene rijetko snažnom burom, a suša visokim temperaturama koje još više ističu njezine učinke.

Najizraženija pojava prvih pola godine je suša koja je počela u veljači i još traje, zatim visoke temperature, niske temperature, snažni udari vjetra, visoki snježni pokrivač i drugi.

Samo je siječanj ove godine bio kišan, dakle, po oborinama iznad prosjeka. U veljači je nastupila suša koja i dalje traje.

U cjelini, proljeće je bilo ekstremno sušno, a suša je u mnogim krajevima Hrvatske proglašena prirodnom nepogodom.

Najizraženija je bila u ožujku, kad je u klimatološkim analizama prikazana najvećom ocjenom - ekstremno sušno. Travanj i lipanj su bili sušni i jako sušni, a svibanj vrlo sušan do ekstremno sušan.

"Suša je posebno neugodna jer je pala u proljeće kad je vlaga potrebna vegetaciji. Ista količina vlage imala bi drukčije učinke da se radi o zimskim mjesecima", kazao je Pandžić.

Suša ne ovisi samo o količini oborina, nego i o vlažnosti prethodnog razdoblja, toplini zraka, količini vjetra koja isparava vlagu i drugim utjecajima. "Ova je suša toliko rijetka da se statistički pojavljuje jednom u pola stoljeća."

Temperaturno zima je bila u prosjeku uglavnom normalna i malo hladnija od prosjeka, unatoč osjećaju duge i teške zime. Ona je posljedica ekstremne hladnoće koju ja pratila snažna bura. Apsolutni temperaturni minimum zabilježen je u Gospiću, -27.6 stupnjeva Celzijusa.

Oko prve trećine siječnja je zabilježena jedna od najjačih ikad izmjerenih bura u Hrvatskoj. Na Paškom mostu je zabilježen maksimalni udar vjetra od 166 kilometara na sat (km/h), na Krčkom mostu 205 km/h, a na Masleničkom čak 217 km/h. Najveća brzina vjetra na Masleničkom mostu izmjerena je 21. prosinca 1998, u iznosu od 248 km/h.

Proljeće je bilo vrlo toplo i toplo. Po mjesecima siječanj je bio uglavnom normalan, veljača hladna i vrlo hladna, ožujak normalan, a posljednja dva mjeseca, svibanj i lipanj, ekstremno su topli. U nekim dijelovima Hrvatske lipanj je proglašen najtoplijim u povijesti mjerenja, primjerice u Splitu (Marjan), gdje je izmjeren apsolutni maksimum od 36,1 stupnjeva Celzijusa.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije