Hrvatska sudjeluje u europskom New Dealu za Rome

Hrvatska treba u ožujku donijeti Akcijski plan za Rome 2005.2015., u sklopu Deklaracije o desetljeću uključenja Roma kojom se u Sofiji s drugih sedam europskih država obvezala integrirati tu stoljećima marginaliziranu i teško stigmatiziranu manjinsku zajednicu. L

Desetljeće Roma, inicijativa objavljena početkom veljače, trebala bi postati europski New Deal za narod bez države podrijetlom iz Indije koji sa 7 do 9 milijuna ljudi čini najbrojniju nacionalnu manjinu Europe, a čijih 9.640 pripadnika službeno živi u Hrvatskoj.

"Procjenjuje se da ih je između 20 i 30 tisuća, no "mnogi se ne izjašnjavaju se kao Romi", rekla je za Hinu predstojnica Vladina ureda za nacionalne manjine Milena Klajner.

Kada su u siječnju vlada i ženske nevladine udruge izvijestile UN-ov Odbor o primjeni Konvencija za uklanjanje svih oblika nasilja prema ženama u Hrvatskoj, zasebno izvješće koje je sastavio Europski centar za prava Roma (ERRC) sa sjedištem u Budimpešti o teškom položaju Romkinja ocijenjeno je nerealnim.

Izvješće je nastalo na temelju "parcijalnih izlazaka" na teren, a ne kontinuiranim istraživanjem, ono ulazi u "stereotip o romskoj kulturi" i šalje u svijet "iskrivljenu sliku" koja hrvatskim Romima može "samo štetiti", rekao je za Hinu Bajro Bajrić, predsjednik Udruge Romi za Rome RH.

Ujedno i predsjednik mreže romskih zajednica, Bajrić je najavio da će od ERRC-a zatražiti "javnu ispriku" te objasnio kao Romima "smetaju i otežavaju rad raznorazne nevladine neromske udruge koje se bave ispitivanjem i propitivanjem sfera romskog života", koje izrade projekt pa ga onda provjeravaju na terenu.

Od izvješća su se pismeno ogradile i Nadica Balog i Remiza Memedi, predsjednice udruga žena "Romsko Srce" i "Bolja budućnost", a Josip Balog, predsjednik Udruge Roma Međimurje drži da ERRC-a iznosi "izmišljotine i laži".

ERRC, primjerice, proziva vlasti zbog paternalističkog, čak rasističkog postupanja prema Romima kao u poznatom slučaju zasebnih romskih razreda u nekih školama u Međimurju.

"Vlada nije dala objektivno ni razumno opravdanje za postojanje takve prakse", već je ponavljala da romska djeca ne "poznaju osnove higijene, nisu motivirana za učenje i nisu socijalizirana", piše ERRC.

O nacrtu Nacionalnog programa za Rome iz 2003., kojim se u obuci predškolske djece predviđa učenje higijenskih navika, ERRC zaključuje da autori predstavljaju Rome kao "agresivan, divlji i prljav narod nesposoban ili nevoljan da svoje dječake i djevojčice odgaja kako to priliči ljudskom društvu".

Predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin kazala je da je "Vijeće Europe proglasilo hrvatski program za Rome (iz 2003.) jednim od najboljih", a Bajrić tvrdi da je odnos države prema Romima "sada stvarno kvalitetan".

Prema Klajner baš je u obrazovanju najviše realizirano, dok Toni Marušić, koji u međimurskoj osnovnoj školi u selu Kuršanec predaje povijest, ističe da je najbolje rezultate dao upravo besplatni predškolski program za Rome.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
To je "pomak, jedna svijetla točka", jer djeca nauče hrvatski i lakše se uključuju u osnovnoškolsku naobrazbu, rekao je i objasnio da roditelji redovito šalju djecu na predškolsku nastavu, slabije na nastavu nižih razreda, a redovitost sve više opada prema višim razredima.

Dok dječaci rano napuštaju školu i pomažu odraslima, primjerice prikupljati otpad, djevojčice zaostaju za dječacima u pohađanju nastave (omjer otprilike 1:4) i vrlo rano se udaju, u prosjeku s 14 godina, te počinju rađati.

Prema nekim izvorima moglo bi se zaključiti da i inače visok natalitet potiču i mjere socijalne politike hrvatske države. Tako deseteročlana obitelj nezaposlenih prima maksimalan iznos pomoći Centra za socijalnu skrb u iznosu od 4.800 kuna, po svakome djetetu dobiva dječji doplatak od 290 kuna iz Mirovinskog fonda, te prima porodnu naknadu HZZO-a tijekom šest mjeseci od 900 kuna mjesečno.

U Roma je važno "jačati svijest da će im obrazovanje nuditi bolju budućnost", kaže Marušić a njegovu ocjenu potkrijepilo je svjedočenje mladog bugarskog Roma koji je na skupu u Sofiji pričao kako su njegovi roditelji držali da mu je dovoljan tek jedan razred osnovne škole, a on želi i studirati.

U izjavi koju je prenio Hrvatski radio taj mladić ocjenjuje da Romi moraju početi mijenjati sebe, a zatim će se promijeniti i većinski narod.

Slično zvuči i kritičko Bajrićevo upozorenje da Romi moraju shvatiti da imaju i obveze, ne samo prava.

Obrazovanje je iznimno važno i u Sofiji je na njega upozorio osnivač Instituta Otvoreno društvo George Soros obećavši 30 milijuna dolara u novoosnovani fond za školovanje Roma.

No proces mijenjanja stajališta i zbližavanja dviju zajednica je obostran i na potrebu senzibilizacije javnosti za pitanje Roma upozorila je Jadranka Kosor, potpredsjednica vlade i predsjednica Povjerenstva za provedbu Nacionalnog programa za Rome.

Predrasude i stereotipi prema Romima žilavo su naslijeđe iz vremena kada je ta rubna, obespravljena zajednica bila idealan svevremeni "fašnik" u koji je većinski narod projicirao mane, pa i vlastite, što pokazuje leksičko bogatstvo izraza u kojima su Romi sinonim za prijetvorno, prljavo, lažljivo, kradljivo, neodgovorno.

Šira javnost, međutim, slabo poznaje povijest i običaje te zajednice i ne zna da su 80 posto hrvatskih Roma Bajaši pristigli iz Rumunjske u drugoj polovici 19. stoljeća. Kako im se ondje branila uporaba materinjeg, dakle romskog jezika u vrijeme strašno opresivnog državnog aparata, oni ne govore romski već starorumunjski, objašnjava Marušić. Upravo iz tog razloga predlaže da se malim Romima u nastavi stranog jezika umjesto engleskog ponudi njima bliži talijanski ili španjolski.

Piše: Renata Tomašević

(Hina) xrt ydgk

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara