Hrvatska zauzela četvrto mjesto na top-listi najgorih tržišta nekretnina u svijetu!
Foto: Goran Mehkek / Cropix
HRVATSKA je zauzela 4. mjesto na top listi najgorih svjetskih tržišta nekretnina, odnosno onih tržišta na kojima su cijene najviše pale u zadnjih godinu dana, donosi zadnje istraživanje ugledne agencije Knight Frank. Ispred nas su se plasirale samo Irska (s godišnjim padom cijena nekretnina od 10,8 posto), Litva (10,1 posto) i Ukrajina (7,8 posto). Hrvatske se nekretnine u godinu dana izgubile 7,2 posto vrijednosti, uz objašnjenje analitičara koje neće razveseliti Vladu Jadranke Kosor.
"U Hrvatskoj, očito, nije dobro"
"Nezaposlenost je u porastu, nacionalna ekonomija je prošle godine bila u padu, narod prosvjeduje protiv Vlade. Nije dobro, očito", stoji u analizi. Da je riječ o relevantnim podacima, povrđuje i ugled autora top-liste iz Knight Franka. Riječ je o multinacionalnoj tvrtki osnovanoj 1896. u Londonu, koja zapošljava oko 6 tisuća ljudi u 207 ureda u 43 države.
Na listi padajućih cijena nekretnina, iza nas je na petom mjestu Dubai, a slijede ga Grčka, SAD, Portugal, Japan i Španjolska, u kojoj su nekretnine potonule za 3,5 posto.
Vlada subvencionira, cijene padaju, ali građani nemaju
Vlada je prije nešto više od godinu dana odobrila subvencije od dvjestotinjak eura po kvadratu za kupovinu prve nekretnine, što je bio pokušaj da se zaustavi pad cijena stanova. Nakon odluke o subvencijama, koje su se vraćale na dugogodišnji poček, Vlada je objavila da očekuje kako će prodati između 100 i 2315 stanova. Prema srednjoj procjeni, to je niti deset posto od ukupnog broja neprodanih stanova, kojih je u Hrvatskoj, procjenjuje se, više od 15 tisuća. Ta je odluka, međutim, doživjela potpuni fijasko, što dokazuje i top-lista Knight Franka.
Hoće li pomoći zadnja Vladina mjera?
Zadnju poticajnu mjeru Vlada je donijela krajem veljače ove godine. Kosor je najavila da će država plaćati polovicu rate u iduće četiri godine za kredite čija će efektivna kamatna stopa biti do 4,95 posto i za iznos kredita do sto tisuća eura. Druga mjera su državna jamstva za kupce koji bi do kraja 2011. ostali bez posla, nakon čega bi im država do godinu dana otplaćivala kamatu.
Rezultati zadnje mjere tek se očekuju, a Vlada se nada da će u iduće dvije godine potaknuti prodaju oko 1900 stanova. Zasad se pokazalo da su recesija, slaba kreditna sposobnost građana i tanki novčanici, jači od bilo koje Vladine poticajne mjere. Stanovi i dalje, uglavnom stoje neuseljeni.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati