Foto: Hina

KAD JE riječ o ostvarenju ravnopravnosti Hrvata kao jednog od triju bosanskohercegovačkih konstitutivnih naroda, ni pitanje trećeg entiteta ne smije biti tabu tema, rekli su u četvrtak u Zagrebu hrvatski europarlamentarci na tribini o novom političkom odnosu EU-a prema BiH.

Europski parlament u veljači je izglasao rezoluciju o Bosni i Hercegovini, koju je sudionik tribine Ivan Vukoja, sociolog iz Hercegovine, nazvao "epohalnom", a koja traži ustavne i institucionalne promjene kako bi ta zemlja postala funkcionalna i jamčila ravnopravnost konstitutivnih naroda.

Vukoja kaže kako bi on, kako bi se izbjeglo razmišljanje o trećem entitetu kao o isključivo hrvatskoj cjelini, taj treći entitet nazvao "institucionalnom federalnom jedinicom s Hrvatima kao većinom".

HDZ-ov eurozastupnik Davor Stier rekao je kako je za rješavanje pitanja ravnopravnosti hrvatskoga naroda u BiH nužno budućnost te zemlje Europi predstavljati "u konceptima koje Zapad može prihvatiti". "Ne nacionalizmu, da federalizmu", rekao je Stier na tribini što ju je organizirao zavičajni klub hercegovačkih studenata i udruga građana Istina.

SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula kaže kako je razgovor o trećem entitetu legitiman, jer je hrvatsko pitanje u BiH još otvoreno. "Ali Hrvati moraju paziti da ga sami ne zatvore ponavljanjem pogrešaka iz prošlosti ili inzistiranjem na onome što u ovome trenutku ne mogu dobiti", rekao je.

On treći entitet ne smatra rješenjem i nudi vlastito. "Ako hoćemo prepravljati BiH, kantonizirajmo cijelu zemlju, ali učinimo to racionalno", bez bujanja birokracije. "Ostvarimo tako i kolektivna i individualna prava", poziva Picula.

O izborima za Europarlament

Otkako je predsjednik države Ivo Josipović u srijedu za 25. svibnja raspisao izbore za europski parlament, pa izborne liste još nisu poznate, mediji nagađaju da su dvojica dosadašnjih parlamentaraca, HDZ-ov Davor Stier, i SDP-ov Tonino Picula nisko na tim listama, što se objašnjava činjenicom da se njih dvojicu percipira kao bliže jednog drugomu nego vlastitim strankama, te da Picula odnosi puno medijskog prostora predsjedniku stranke i vlade Zoranu Milanoviću, a Stier je ostvario predobru suradnju s Piculom u vezi s odnosom prema Bosni i Hercegovini.

Picula nije želio komentirati medijska nagađanja, a Stier za Hinu kaže kako nema službene informacije, ali ne opterećuje se mjestom na listi.

On se nada boljem odzivu nego u prošlim euroizborima, ali zamjera vladi izostanak institucionalne kampanje. "Bojim se da je vlada i opet propustila šansu za institucionalnu kampanju. Prošli ju je put sasvim zanemarila, ali ni sada nema kampanje koja bi građanima objasnila kad su izbori, kakav je način biranja, koja je uloga EP-a i što rade naši parlamentarci", rekao je.

O svojoj kandidaturi kaže kako će kao HDZ-ovac raditi na tome "da moja stranka pobijedi i dat ću svoj doprinos za razvoj demokršćanske politike kakva kroz poštivanje ljudskog dostojanstva i afirmaciju socijalno-tržišnog gospodarstva danas hrvatskoj treba da bi izašla iz gospodarske krize".

O predgovoru Martina Schulza na predstavljanju izložbe hrvatskih umjetnika u Europskome parlamentu, u kojem je po kritici HDZ-ovih europarlamentaraca Hrvatsku sveo na zemlju bivše Jugoslavije i zanemario "širu perspektivu", Davor Stier kaže kako je Hrvatska kultura puno bogatija od samo 70 godina Jugoslavije, "a Martin Schulz trebao je hrvatske umjetnike predstavljati kao predsjednik EP-a, a ne kao socijalistički kandidat".

"Jugoslavenska je epizoda samo jedan kraći dio povijesti našega naroda i takav redukcionizam je pogrešan. A govoriti o Jugoslaviji kao o zemlji koja je bila zemlja umjetničkih sloboda, i ne spomenuti onu drugu, mračnu stranu jugoslavenskog totalitarnog režima, isto tako ne odgovara istini", dodao je.

Picula koji je SDP-ov i europarlamentarac socijalističke grupacije smiruje strasti i kaže kako smatra da onaj tko je Schulzu pisao taj predgovor, "pisao je iz nekog svog, umjetničkog, prije nego političkog senzibiliteta, a oni koji su tomu dali osobitu težinu reagirali su prije svega kao političari".

Aneksijom Krima Rusija se izolira

Rusija se aneksijom Krima politički izolirala od društva kojemu se zadnjih dvadesetak godina približavala, rekao je SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula u četvrtak za Hinu te najavio kako će se "morati početi razgovarati, ali ne način kao dosad" zbog "neosovjetizma" prema kojemu se međunarodna zajednica mora drukčije postaviti.

"Lakše je bilo izvršiti gospodarsku tranziciju, a politička tranzicija od sovjetskog prema postsovjetkome očito Moskvi ide daleko teže. Ta vrsta neosovjetizma ponovno dovodi u pitanje taj put koji se prevalio od 1990. i sve partnere Rusije na svjetskoj političkoj sceni dovodi u poziciju da zauzmu jedan novi odnos", rekao je.

Po njegovim riječima, teško je reći što će biti sljedeći potez ruskoga vodstva, "ali ukoliko doista misle na autentične interese ruskoga naroda na duže staze, oni neće pogoršavati odnose sa zapadnim partnerima, pogotovo ne s EU-om, rekao je poslije tribine o odnosu Europske unije i Bosne i Hercegovine.

Moskvu se vjerojatno ne može natjerati da odustane od Krima, ali moguće ju je "uvjeriti" da ne ide dalje, kaže Picula. "Moskvu se može setom političkih pritisaka i gospodarskih ograničenja doista uvjeriti da ne ide dalje s politikom koja dovodi do razbijanja političkih zajednica, a tu mislim prije svega na Moldaviju", rekao je.

Ruski predsjednik i njegov autoritarni stil vladavine očito odgovaraju potrebama Rusije, kaže Picula, ali Europi ne odgovara agresivna Rusija na istočnim granicama "i sad će morati definirati daleko čvršći odnos prema Ruskoj Federaciji", rekao je.