54.160.245.121 US
 

Hrvatski glas na "Glasu Amerike" dobit će i lice

Piše:
ponedjeljak, 5.5.2003. 07:34
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

DVANAEST godina nakon što je Glas Amerike progovorio na hrvatskom, mala hrvatska skupina na američkom medijskom gigantu planira ove godine glasu koji govori Hrvatima u svijetu dodati i sliku.

Hrvatska sekcija "Glasa Amerike" prošla je od osnivanja 1. siječnja 1992. razvojni put od početnih pol sata do tri radijske emisije od pola sata dnevno.

Dvanaest novinara svakodnevno informira Hrvate u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao i diljem svijeta, o najnovijim domaćim i svjetskim događajima, američkim stajalištima i američkoj politici.

"Ne bavimo se samo unutarnjim temama, nego jednom mješavinom unutarnjih i vanjskopolitičkih tema", kaže Ivana Kuhar, šefica sekcije. "Mislimo da mješavinom svjetskih vijesti, američkih i hrvatskih tema najbolje dopiremo do hrvatskog slušateljstva."

Pored toga reportažama s putovanja po Americi Hrvatska sekcija približava SAD hrvatskim slušateljima, od Nashvillea, sjedišta bluegrass glazbe u Tennesseeju, preko financijskog srca New Yorka na sjeveru do odmarališta Floride na jugu.

Jednako kao što se Glas Amerike od svojeg osnutka 1942. tehnološki razvijao od radijske postaje do jedne od najvećih multimedijskih kuća u svijetu koja upotrebljava radio, televiziju, Internet i satelit, taj razvoj u malom prolazi i Hrvatska sekcija.

Sekcija danas emitira preko kratkog vala, ima svoju web-stranicu na Internetu, a do slušatelja dopire satelitskim kanalima i stalnim vezama s 14 FM postaja u Hrvatskoj i 8 u BiH.

Ne želeći zapostaviti televiziju kao najmoćniji medij Hrvatska sekcija planira ove godine uvesti i svoj vlastiti televizijski program.

Kuhar kaže kako će to možda biti jedna tjedna magazinska emisija, ili koprodukcijski program s nekom TV postajom u Hrvatskoj ili možda kratka televizijska javljanja.

"Još se ne zna što i kako, ali će to biti izdefinirano za pet do šest mjeseci", rekla je ona.

Srpska, Albanska i Bosanska sekcija na Glasu Amerike već imaju po pola sata televizijskog programa koji se emitira satelitski, a Hrvatska sekcija tek treba osvojiti i taj medij.

"Glas Amerike definitivno više nije samo radio", kaže Kuhar.

Hrvatska sekcija nastala je u teškim i opasnim ratnim vremenima za Hrvatsku i Hrvate u BiH. Njezin nastanak izdvajanjem iz dotadašnje Jugoslavenske sekcije nije prošao bez muka.

"Trebalo je dokazati da je Hrvatska sekcija potrebna", rekla je Kuhar. "Trebalo je uvjeriti ljude da Hrvati neće slušati ekavicu dok bombe u Hrvatskoj i BiH padaju po njihovim domovima".

Od petnaestak zaposlenih u tadašnjoj Jugoslavenskoj sekciji samo jedan novinar govorio je ijekavicom.

Na primjedbe koje se čuju da je Glas Amerike dio američke propagandne mašine koja propagira američke poglede na stvari i američki način života Kuhar kaže da unatoč tomu što američka vlada financira medij ona nema utjecaj na njegovu uređivačku politiku.

"Nikad nisam dobila niti jednu direktivu da nešto objavim ili ne objavim", kaže Kuhar koja je u Hrvatskoj sekciji od njezina osnivanja. "Od nas se samo traži da u informiranju budemo izbalansirani, da dajemo i drugu stranu".

"Ljudi ponekad misle daj da uključim Glas Amerike, da čujem što o tome misli američka vlada. No, zapravo ćete prije čuti kako o nečemu misli novinar koji toga dana uređuje vijesti", kaže Kuhar.

PERSPEKTIVE HRVATSKE SEKCIJE GALASA AMERIKE ZA SADA DOBRE

Glas Amerike ove godine ugasit će Poljsku, Češku i Slovensku sekciju. Odraz je to s jedne strane ocjene da je demokracija u tim zemljama toliko uznapredovala da više nema potrebe za emitiranjem, kao i činjenice da se američki interes, a time i Glasa Amerike, snažno usmjerava na Bliski istok i arapski svijet za kojeg se sada program emitira 24 sata dnevno.

Ukidanje sekcija za pojedine tranzicijske zemlje pokazuje da je razvijanje demokracije i medija bitan američki interes kojega slijedi i Glas Amerike. Kada se dosegnu standardi koji jamče da je demokracija nepovratan proces, a razvijenost medija jamči objektivnost, izbalansiranost i obuhvatnost informiranja, tada prestaje potreba za Glasom Amerike.

Smanjenje proračuna također igra ulogu u odluci o gašenju pojedinih sekcija.

Hrvatskoj sekciji za sada ne prijeti opasnost gašenja, dapače kreće u televizijsku ekspanziju.

"Za sada je zaključak da stanje u Hrvatskoj još nije tako razvijeno da bi prestala potreba za Glasom Amerike", kaže Kuhar. "No, čak i kada prestane u Hrvatskoj mislim da će potreba za nama potrajati dulje među Hrvatima u BiH."

Ipak, sve ubrzanije približavanje Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u, koje pretpostavlja razvijanje i učvršćenje demokratskih struktura, čini i kraj Hrvatske sekcije sve izvjesnijim.

"Jedno je sigurno", kaže Kuhar, "mirovinu nećemo dočekati na Glasu Amerike".

To pred novinare zaposlene u Sekciji postavlja i čisto ljudske brige i probleme. Novinari zaposleni na Češkoj, Poljskoj i Slovenskoj sekciji dijelom su preraspodijeljeni na druge poslove, dijelom umirovljeni, ali dijelom će biti i otpušteni.

Imajući na umu da su plaće na Glasu Amerike natprosječne, početnik dobija brutto oko 3.500 dolara mjesečno, perspektiva gašenja će novinarima stvoriti dodatnu brigu, ne samo o programu nego i o tome kako pronaći sličan posao.



(Hina) sl sd

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije