Hrvatski inozemni dug dosegnuo plafon tolerancije
HRVATSKI inozemni dug od 22,2 milijarde eura, što predstavlja 80,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dosegnuo je plafon koji se može tolerirati, ali je čvrsto opredjeljenje da se ne bi trebao dopustiti daljnji rast udjela tog duga u BDP-u, kazao je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski.
Prirast duga koji je u apsolutnom iznosu u 2004. bio 3,4 milijarde eura, u 2005. bi trebao biti više nego dvostruko manji, procjenjuje se oko 1,5 milijardi eura, doznaje se u HNB-u.
Ako se tako računa udio inoduga u BDP-u, onda on iznosi čak 88 posto BDP-a i debelo je iznad gabarita zacrtanih u aranžmanu s MMF-om, prenosi Novi list.
U dijelu javnosti stvoren je dojam da je inodug zaustavljen, ali to nije točno. Prirast inoduga je usporen, ali je sam inodug nastavio rasti. Mjere HNB-a idu u pravcu smanjivanja rizika daljnjeg rasta inoduga, no dok se smanjuje jedan rizik, povećava se drugi.
Savjet HNB-a odlučio je, zbog značajnog rasta zaduživanja banaka u inozemstvu, povećati obveznu graničnu pričuvu banaka sa 24 na 30 posto, odnosno za svakih 100 eura novog inozemnog zaduženja banke moraju 30 eura deponirati u HNB beskamatno uz neograničeni rok.
Odluka se primjenjuje retroaktivno na sva ino-zaduženja od srpnja 2004. pa će tako banke morati dodatno izdvojiti 50 milijuna eura, čime će s toga osnova u HNB-u biti izdvojeno ukupno 244 milijuna eura.
Time se oslobađa oko 4 milijarde kuna, a dogovorom s Ministarstvom financija i šest poslovnih banaka, umjesto za ožujak planirane emisije euroobveznica u vrijednosti 500 milijuna eura, država će se zadužiti za taj iznos na domaćem tržištu. Drugim bankama ta razlika ostaje kao čista gotovina koju mogu koristiti za poslovanje i kreditiranje klijenata.
Kombinacijom tih dviju mjera u HNB-u ne očekuju rast kamatnih stopa na tržištu niti da će one restriktivno djelovati na gospodarstvo.
Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević ističe da će inozemni dug i dalje rasti, a jedini način da se on zaustavi jest da domaća štednja poraste iznad domaćih investicija.
To je moguće postići ili manjom potrošnjom države, dakle štednjom u javnom sektoru, štednjom kućanstava ili pak povećanjem profitabilnosti poduzeća.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati