Hrvatski kulturni klub prihvatio Izjavu o stanju hrvatske kulture i nacije

Članovi Hrvatskog kulturnog kluba suočeni s novom hrvatskom šutnjom i zabrinuti za stanje u kulturi te u drugim područjima narodnog i državnog života prihvatili su večeras u Zagrebu Izjavu o stanju hrvatske kulture i nacije.

Skup je otvorio književnik Stjepan Šešelj koji je podsjetio na povijesni 28. veljače 1989. kad je dr. Franjo Tuđman sa skupinom intelektualca prekinuo hrvatsku šutnju što je predstavljalo prvi korak u uspostavi demokratskoga društva i samostalne hrvatske države.

Izjavu je pred tristotinjak javnih i kulturnih djelatnika pročitao dramski umjetnik Tomislav Martić.

Nakon toga govorili su predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić i književnik Hrvoje Hitrec.

U Izjavi u 14 točaka ističe se neprihvatljivim da područje kulture u Hrvatskoj prisvajaju gotovo isključivo predstavnici svjetonazora koji je duboko suprotan hrvatskoj kulturnoj tradiciji i koji danomice radi na razaranju hrvatskog kulturnog identiteta.

Taj proces krajnje opasan za budućnost hrvatske kulture i nacije, napominje se, odvija se djelomice i uz pomoć državnih tijela koja novčano podupiru projekte protuhrvatskog usmjerenja.

U Izjavi se izražava osobito zabrinutost što se "opet dovodi u pitanje posebnost hrvatskog jezika i hrvatski jezični standard". Ističe se nedopustivim krivotvorenje "daljnje i bliže hrvatske povijesti".

Upozorava se na "pogubno krivotvorenje starije i novije hrvatske književnosti, na prisvajanje hrvatskih pisaca, na omalovažavanje i vrijeđanje mrtvih i živih klasika."

Zahtijeva se od državnih institucija jasnu viziju i strategiju razvitka hrvatske kulture i da smijene osobe s državnih dužnosti koje rade protiv hrvatskih kulturnih, državnih interesa.

Članovi Hrvatskoga kulturnog kruga smatraju da Hrvatska televizija koja se financira novcem iz obvezatne pretplate ne može i ne smije djelovati na način komercijalnih televizija. Također ističu kako su nedopustivi oni dijelovi informativno-političkih i razgovornih programa čiji prilozi vrijeđaju osjećaje hrvatskih gledatelja.

Traži se da promjene u školskom sustavu budu pregledne i dostupne javnosti te izbjegnu eksperimenti koji mogu imati loše posljedice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ne odbacujući europski put, u Izjavi se ističe protivljenje promišljanju hrvatske budućnosti isključivo u okviru Europske unije jer u ovom trenutku nema jamstva za očuvanje hrvatskoga identiteta, kao i poradi opasnosti koje proizlaze iz hrvatske demokratske situacije, malobrojnosti i novčane nemoći da se odupre rasprodaji hrvatske zemlje.

S tim u svezi traži se da se pregovori s EU vode bez žurbe, bez diktata i političkih ucjena.

Izražavajući zabrinutost sadašnjim položajem Republike Hrvatske zahtijeva se usmjeravanje pozornosti na aktualne teškoće hrvatskoga društva i opasnosti koje mogu doći iz nestabilnoga okružja.

Poziva se vlasti da odlučno pomognu hrvatskom narodu u BiH, njegovu integritetu i kulturnom identitetu te odlučnije pomogne hrvatske državne manjine u drugim državama.

U Izjavi se ističu težnje na prevladavanju zastoja i nepovjerenja između domovinske i iseljene hrvatske te zbog medijskih blokada koje stoje između hrvatskih intelektualaca i javnosti izražava nakana pokretanja dnevnoga lista koji će biti lišen netolerancije i senzacionalizma.

U Izjavi se poziva sve ljude kojima je na srcu prosperitet hrvatske države da se priključe Hrvatskom kulturnom klubu u svrhu utemeljenja Hrvatskoga kulturnog vijeća kroz koje će "naši ciljevi moći biti uobličeni, usklađeni i ostvareni".

Mnogi bi željeli da zajedno sa Srbijom uđemo u Europsku uniju, upozorio je Zidić i zapitao treba li u samo deset godina zaboraviti zašto smo se tukli?" Ako u EU moramo ulaziti pod ultimatumima onda tamo nismo ni poželjni, dodao je.

Objašnjavajući što znači nova hrvatska šutnja i što je sadržaj te sve glasnije šutnje književnik Hrvoje Hitrec je rekao kako se ljudi opet osjećaju poniženima. "Osjećaju da spoj bizantinske politike ljevice i levantinske politike vrha desnoga centra dovodi u pitanje budućnost Hrvatske", izjavio je.

Dometnuo je kako "Hrvatska više nije samostalna ni u čemu, kako je izložena diktatu i ucjenama pa se pokorno primaju političke optužnice u kojima se osloboditeljska akcija naziva organiziranim zločinom."



(Hina) xmk/xmc yln

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara