54.198.132.162 US
 

Hrvatski prijevod Hartmannove "Etike"

Piše:
petak, 4.7.2003. 09:06
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

NAKLADA "Ljevak" objavila je hrvatski prijevod "Etike" Nicolaija Hartmanna, njemačkoga filozofa s početka prošloga stoljeća, nastavljajući tridesetogodišnju tradiciju Filozofske biblioteke u sklopu koje su objavljena mnoga važna djela europske filozofske misli.

Nicolai Hartmann (1882.-1950.) profesor filozofije u Marburgu, Koelnu, Berlinu i Goettingenu, započeo je svoj filozofski put kao novokantovac a nastavio kao fenomenolog Husserlove škole, napisavši značajna djela iz gotovo svih filozofskih disciplina, spoznajne teorije, ontologije, etike, filozofije prirode i estetike.

Još ranije je u istoj biblioteci nekadašnjega izdavačkog poduzeća "Naprijed" objavljeno glavno i najpoznatije Hartmannovo djelo -"Osnovne crte jedne metafizike spoznaje".

Hartmannovu "Etiku" koja je prvi put objavljena 1926., uz Aristotelovu "Nikomahovu etiku" i Kantovu "Kritiku praktičkog uma" i "Metafiziku ćudoređa", mnogi smatraju najljepšim i najsveobuhvatnijim djelima praktične filozofije.

Naime, još od Aristotela filozofija se dijeli na dva dijela teorijski (fizika, matematika i metafizika) i praktični (etika, politika i ekonomika).

Opisi moderna čovjeka koje je Hartmann dao početkom prošloga stoljeća u uvodu "Etike" i danas odzvanjaju istom jačinom.

"Moderan čovjek nije samo u nemiru i žurbi, on je također otupio, on je blaziran, njega ništa više ne uzdiže, ne zahvaća, ne dohvaća u njegovoj najunutarnjijoj sferi", pisao je Hartmann, napominjući kako čovjeku "nedostaje mira i kontemplacije", kako je to život "nespokojstva i žurbe, natjecanja bez cilja i promišljenosti".

"Tko se načas zaustavi, u sljedećem je času već prevladan. I kao što se smjenjuju zahtjevi izvanjskog života, tako se smjenjuju i dojmovi, doživljaji i senzacije. Uvijek gledamo ono najnovije, nama vlada ono posljednje, a pretposljednje je zaboravljeno, još prije nego je pravo viđeno, da ne govorimo pojmljeno. Živimo od senzacije do senzacije. I naše ulaženje u stvar je površno, naši se vrijednosni osjećaji otupljuju u lovu na ono senzacionalno", upozoravao je Hartmann, koji se zauzimao za "buđenje vrijednosne svijesti".

Prevoditelj "Etike" (798 str.) Marijan Cipra smatra kako unatoč pokušaju uspostavljanja etike fenomenološkoga stajališta (Hartmann i Scheler) u 20. stoljeću ostao je dominantan stav o nemogućnosti etike, a povijesnom se zbiljom, kako napominje, šire moralni skepticizam, cinizam i nihilizam.

Pogovor Hartmannovoj "Etici" - Kriza etike u moderni i Hartmannova etika, napisao je Hotimir Burger.

(Hina) mc mć

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije