54.145.123.86 US
 

Hrvatski Sabor donio novi Zakon o nasljeđivanju

Piše:
utorak, 11.3.2003. 11:24
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

HRVATSKI Sabor danas je donio novi Zakon o nasljeđivanju te u Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica izmijenio odredbe o izboru predstavnika nacionalnih manjina u predstavnička tijela općina, gradova i županija i time ga uskladio s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.

Unatoč protivljenju Vlade, Sabor je prihvatio nekoliko amandmana Kluba HDZ-a, koji su tako postali sastavnim dijelom Zakona o izboru članova predstavničkih tijela.

U zakon je uvrštena odredba po kojoj na izbore za lokalna predstavnička tijela mogu izaći samo građani koji prebivaju i imaju prebivalište u Hrvatskoj, dok se po Vladinu prijedlogu biračko pravo mogli ostvariti samo s prebivalištem.

Vladimir Šeks (HDZ) upozorio je da se na prijašnjim lokalnim izborima događalo da na glasovanje izlaze i birači iz SRJ, odnosno oni koji nisu prebivali u Hrvatskoj, s čim se složila većina zastupnika.

Prihvaćen je i HDZ-ov amandman da mandat člana u predstavničkom tijelu može prestati ili mirovati samo u slučaju smrti, nesposobnosti ili kazne zatvora, a ne, kako je predložila Vlada, i na temelju dogovora među strankama.

Podršku zastupnika dobio je i amandman koji pripadnicima manjina onemogućava dvostruko pravo glasa na lokalnim izborima.

Sabor je danas donio novi Zakon o nasljeđivanju koji u nasljeđivanju izjednačuje izvanbračnog s bračnim drugom, sužava krug nužnih nasljednika na najbliže srodnike, predviđa jednostavniji način sastavljanja javnih oporuka, te propisuje ustrojavanje hrvatskog upisnika oporuka.

Dnevni red saborske 30. sjednice na kojemu je već 50 točaka danas je dopunjen Prijedlogom zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Burna rasprava o pravosuđu

U nastavku današnje sjednice Hrvatskog sabora polemično i s nizom ispravaka počela je rasprava zastupnika o reformi pravosuđa, koja se, po riječima ministrice pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, u normativnom dijelu bliži kraju.

Oporbeni zastupnici prigovorili su ministrici zbog izjava da je reforma pravosuđa bila nužna zbog lošeg stanja u pravosuđu zatečenog iz vladavine HDZ-a.

Obraćajući se ministrici Antičević Marinović, Ljubo Ćesić Rojs (HDZ) rekao je: "Neće biti sreće u pravosuđu ni pravne države sve dok ste Vi ministrica, a Račan premijer". Nakon što je dio zastupnika njegovo izlaganje popratio lupanjem po klupama, Rojs je izjavio da će im se suditi za veleizdaju.

Predsjedavajući Zdravko Tomac HDZ-ovu je zastupniku izrekao opomenu i oduzeo pravo na sudjelovanje u raspravi.

Drago Krpina (HDZ) netočnom je ocijenio tvrdnju ministrice da mediji podržavaju neovisno sudstvo. "Mediji u Hrvatskoj, kao nekad Centralni komitet, sami sude i linčuju kada nisu zadovoljni sudskim odlukama", kazao je Krpina, spominjući slučaj Lora, suđenje gospićkoj skupini itd.

Ministrica pravosuđa rekla je kako je reforma pravosuđa počela 2000., "nakon što je nova vlast zatekla loše stanje u pravosuđu iz doba HDZ-ove vladavine - opustošeni sudački kadar, velik broj zaostataka i sudskih zastara, nedostatak stručne izobrazbe sudaca i materijalnih sredstava".

Istaknula je da je do sada popunjena glavina nepopunjenih sudačkih mjesta, dok preostali dio sudaca čeka da ih imenuje Državno sudbene vijeće.

Popunjavanje sudaca u zagrebačkom i splitskom općinskom sudu, u kojima se bilježi najveći nedostatak sudaca, ovisi o smještajnim mogućnostima, dodala je.

No, ustvrdila je ministrica, u postupku je predaje više stambenih objekata za potrebe pravosudnih tijela - Vlada je kupila zgradu za zagrebački Upravni sud, a planira se i kupnja zgrade Prekršajnog suda.

Važnim za neovisnost sudstva Antičević smatra i provedeno izjednačavanje plaća državnih odvjetnika i sudaca istog ranga, te prekršajnih i sudaca općinskih sudaca.

U normativnom su dijelu reforme, podsjetila je, predložene izmjene Kaznenog, Parničnog i Ovršnog zakona, u cilju bržeg i učinkovitijeg sudovanja, rasterećenja sudova i rješavanja zaostataka.

Ministrica je upozorila da rad sudova bitno otežava čak dva milijuna zaostalih sudskih predmeta. U prosjeku svaki drugi građanin u Hrvatskoj ima jedan sudski predmet, kazala je.

Za uspjeh reforme značajnim drži i 18-postotno povećanje proračunskih sredstava za pravosuđe, namijenjenih posebno za obnovu zgrada pravosudnih tijela.



Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije