54.162.132.79 US
 

Hrvatski sabor završio raspravu o prijedlogu Ustavnog zakona o manjinama

Piše:
četvrtak, 12.12.2002. 22:00
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

POJEDINAČNU saborsku raspravu o prijedlogu ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina obilježile su večeras raspre oporbenih i manjinskih zastupnika o tome dobivaju li manjine tim zakonom više prava nego u drugim državama.

Ante Beljo (HDZ) smatra da prava narodnosnih manjina trebaju biti na razini države, a ne da se ´pod utjecajem navodnih zaštitnika ljudskih prava iz svijeta´ uspostavljaju na razini lokalne samouprave. Beljo je to potkrijepio primjerom Srbije i Francuske koje su se, kako je rekao, proglasile građanskim državama i odustale od uređenja manjinskih prava.

Mario Kovač (HSLS) istaknuo je da podupire prava manjina, ali da mu se ne sviđa što se pripadnicima narodnosnih manjina jamči zastupljenost u pravosudnim tijelima i državnoj upravi. Smatra da je riječ o visokostručnim poslovima, u kojima će se teško zadovoljiti oba uvjeta da je ´tko visokostručan i pripadnik manjine´.

Zastupnik talijanske manjine Furio Radin ocijenio je da se o pravima narodnosnih manjina uvijek raspravlja u političkim nadmudrivanjima.

Govoreći o srpskoj manjini, rekao je da je 1995., nakon ´Oluje´ ustvrđeno da se ´više ne zna koliko je Srba u Hrvatskoj´ te da su suspendirani svi zakonski članci o teritorijalnoj autonomiji.

Danas se ´samo gimnasticira s tim nazivom´, kazao je Radin, istaknuvši da je odbijen prijedlog da se to zove manjinska samouprava pa će se to zvati manjinsko vijeće.

´Slično tomu Srbi su se prije zvali manjina od osam posto, a sada je manjina s više od 1,5 posto te se burno raspravlja koliko ih treba biti u Saboru´, rekao je Furio Radin.

Nezavisni zastupnik Ivo Lončar zamjerio je Radinu što kao predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina nije htio uvrstiti ´pisma u kojima se tvrdi da zastupnik srpske manjine Milan Đukić provodi fašizam nad Hrvatima u Donjem Lapcu´.

Radin je to zanijekao, rekavši da je prije deset dana odlučio to staviti na dnevni red, ali da neće poduprijeti ´pisma koja blate člana Odbora´, te da se ´takvim pismima trebaju baviti druge institucije, a ne saborska radna tijela´.

Tibor Santo (LS) rekao je da je sa stajališta narodnosnih manjina prijedlog ustavnog zakona daleko od savršenog, ali da je to pomak u zaštiti njihovih prava, na što će se, ocijenio je, mnogi u susjednim zemljama sigurno pozivati. Santo je kao pripadnik madžarske manjine u prijeporu sa zastupnicima HDZ-a i HSP-a, koji su se usprotivili razmjernoj zastupljenosti pripadnika manjina u javnim službama, ustvrdio da je u tom slučaju riječ o osiguravanju prava komunikacije na manjinskom jeziku.

Zastupnik srpske manjine Milan Đukić istaknuo je da neće poduprijeti prijedlog ustavnog zakona jer da ne jamči poboljšanje položaja srpske manjine, za što će se, rekao je, ´morati čekati neko drugo vrijeme i druga politička volja´.

Potpredsjednik Vlade Goran Granić u završnoj se riječi nije složio s Đukićevim tvrdnjama, istaknuvši da će ustavni zakon pružiti priliku da se ostvari ustavno pravo manjina na kulturnu autonomiju. Naglasio je da se ne treba plašiti utjecaja manjina te da u zakonskom prijedlogu nisu ugrožena prava većine, nego da su zaštićena prava manjine.

Hrvatski sabor će o prijedlogu ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina glasovati sutra. Da bi bio prihvaćen, potrebna je dvotrećinska većina - 101 zastupnički glas.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije