Hrvatski vanjski dug narastao na 17,4 milijarde dolara
Tekst se nastavlja ispod oglasa
GUVERNER Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski upozorio je danas, u Hrvatskom saboru, na rast inozemnog zaduživanja, čija je posljedica ranjivost hrvatskoga financijskog sustava na vanjske poremećaje.
Podnoseći Saboru godišnje izvješće HNB-a, Rohatinski je kazao kako je, uglavnom zbog zaduživanja poslovnih banaka u inozemstvu radi stvaranja osnove za brz rast plasmana, vanjski dug početkom ove godine narastao na 17,4 milijarde američkih dolara. Taj je dug, kaže, korišten za rast uvoza.
Kao negativnu posljedicu naveo je pretvaranje inozemnog zaduženja u pasivi u kunsku aktivu.
Financijski sustav tako postaje ranjiv na vanjske poremećaje, pa je potreban dodatan oprez, kazao je Rohatinski, naglašavajući da je središnja banka poduzela mjere koje zasad daju očekivane rezultate.
Ako se deficit tekućih transakcija ne bude smanjivao očekivanim intenzitetom banka će poduzeti i dodatne mjere - povećat će stope obvezne rezerve i kapitalne restrikcije u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju, kazao je Rohatinski.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Središnja banka neće pristati na prijedlog MMF-a da se povećaju kamatne stope na blagajničke zapise, kazao je Rohatinski, pojašnjavajući da bi takva mjera mogla predstavljati dodatni impuls poslovnim bankama na zaduživanje u inozemstvu, te dovesti do većih kamatnih stopa na trezorske zapise Ministarstva financija, a time i do povećanja proračunskog deficita.
Na taj prijedlog središnja banka neće pristati čak ni po cijenu zaoštravanja odnosa s MMF-om i svih dodatnih implikacija, rekao je Rohatinski.
Podnoseći Saboru godišnje izvješće HNB-a, Rohatinski je kazao kako je, uglavnom zbog zaduživanja poslovnih banaka u inozemstvu radi stvaranja osnove za brz rast plasmana, vanjski dug početkom ove godine narastao na 17,4 milijarde američkih dolara. Taj je dug, kaže, korišten za rast uvoza.
Kao negativnu posljedicu naveo je pretvaranje inozemnog zaduženja u pasivi u kunsku aktivu.
Financijski sustav tako postaje ranjiv na vanjske poremećaje, pa je potreban dodatan oprez, kazao je Rohatinski, naglašavajući da je središnja banka poduzela mjere koje zasad daju očekivane rezultate.
Ako se deficit tekućih transakcija ne bude smanjivao očekivanim intenzitetom banka će poduzeti i dodatne mjere - povećat će stope obvezne rezerve i kapitalne restrikcije u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju, kazao je Rohatinski.
Središnja banka neće pristati na prijedlog MMF-a da se povećaju kamatne stope na blagajničke zapise, kazao je Rohatinski, pojašnjavajući da bi takva mjera mogla predstavljati dodatni impuls poslovnim bankama na zaduživanje u inozemstvu, te dovesti do većih kamatnih stopa na trezorske zapise Ministarstva financija, a time i do povećanja proračunskog deficita.
Na taj prijedlog središnja banka neće pristati čak ni po cijenu zaoštravanja odnosa s MMF-om i svih dodatnih implikacija, rekao je Rohatinski.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati