54.80.10.56 US
 

Hrvatski znanstvenici: Do sada nema dokaza da je GMO hrana opasnija od ostale

Piše:
utorak, 6.4.2004. 16:38
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

HRVATSKI znanstvenici, koji se bave genetičkim inženjerstvom, poručili su javnosti s današnje konferencije u Hrvatskom prirodoslovnom društvu (HPD) da do sada nema dokaza da su genetski preinačeni (modificirani) organizmi GMO opasniji od ostale (konvencionalne) hrane.

Predsjednik HPD-a akademik Ivan Gušić rekao je da je to društvo, kao krovna udruga prirodoznanstvenih društava, organiziralo konferenciju jer se osjetilo pozvanim da javnosti predoči objektivne činjenice i stajališta neovisnih stručnjaka i znanstvenika o tehnologiji rekombinantne DNA zbog niza netočnih informacija koje se sve češće pojavljuju u medijima, a uznemirile su hrvatsku javnost.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici više prirodoznanstvenih društva i udruga: Hrvatskoga biološkog društva 1885., Hrvatskoga genetičkog društva, Hrvatskoga društva za biljnu fiziologiju, Hrvatske udruge genetičkih inženjera. Od nezavisnih stručnjaka bili su akademkinja Sibila Jelaska, akademik Željko Kućan, profesor na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkome fakultetu Zoran Zgaga, profesorica Mirna Floegl, predstojnica Zavoda za biokemiju i molekularnu biologiju Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta, i glavni urednik časopisa "Priroda" Oskar Springer.

Kao "posebno nekorektan" medijski napis Springer je spomenuo tekst Marijana Jošta, profesora na Visokome učilištu u Križevcima, objavljen u "Novome listu", "u kojemu Jošt za uglednoga znanstvenika akademika Miroslava Radmana kaže da je znanstvenik pod navodnim znakovima" te napada časopis "Prirodu" da je "zagovornik GMO-a i u službi stranih interesa". Napomenuo je kako taj riječki dnevnik nije, međutim, objavio njegov odgovor upućen redakciji.

Akademkinja Sibila Jelaska podsjetila je pak da je biotehnologija realnost u poljoprivredi i da je danas u svijetu gotovo 60 milijuna hektara poljoprivrednih površina zasađeno transgeničkim organizmima od kojih najveći broj otpada na soju, kukuruz i pamuk.

Spomenula je kako je tvrdnja da je GMO hrana nedovoljno ispitana jedan od najčešćih prigovora koji je, ustvrdila je, netočan jer do sada ni jedna hrana nije bila tako testirana kao GMO.

Predsjednik Hrvatske udruge genetičkih inženjera Srećko Jelenić rekao je da se u javnim istupima drži struke i znanosti koje daju čiste informacije, odnosno činjenice. Pri tomu, kada je riječ o GMO, dodao je, treba znati da se testiraju dva različita pojma - zdravstvena ispravnost i ekološka prihvatljivost. I dok je testiranje zdravstvene ispravnosti univerzalno, odnosno neovisno o dijelu svijeta u kojemu se uzgajaju GMO, ekološki aspekt mora se istražiti lokalno.

Akademik Željko Kućan koji je, kako je rekao, u zadnje vrijeme uključen u raspravu o GMO, istaknuo je da nije zagovornik GMO-a, ali da želi objasniti kako za sada nema znanstveno utemeljenoga straha od takvih organizama.

Dopredsjednica Hrvatskoga genetičkog društva Jasna Franekić-Čolić upozorila je pak da nema ni jednoga sredstava za zaštitu bilja koje u nekome dijelu nije štetno te da je uvijek važno znati kakav je odnos između rizika i koristi.

Naime, kako je istaknuto, na našem planetu sve je više ljudi i pitanje je kako ih prehraniti na sadašnjim poljoprivrednim površinama, a ne "otimajući" nove površine za poljoprivredu.

Po riječima akademika Kućana, zajednički je cilj znanstvenika i novinara, zbog kojega je i priređena današnja konferencija, pravilno informirati javnost o svim bitnim pitanjima koja se odnose na GMO.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije