Hrvatsko biološko društvo obilježava 50 godina od razrješenja strukture dna
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatsko biološko društvo obilježava trodnevnim kolokvijem ´Dvostruka uzvojnica pedeset godina kasnije´ pola stoljeća od razrješenja strukture deoksiribonukleinske kiseline (DNA) epohalnoga otkrića znanstvenika Francisa Cricka i Jamesa Watsona.
Skup koji je danas nastavljen na Biološkome odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu posvećen je jednom od najznačajnijih hrvatskih molekularnih biologa akademiku Željku Trgovčeviću.
Prvo predavanje održao je Vladimir Delić, profesor na zagrebačkome PMF-u. Govoreći o tridesetgodišnjemu razdoblju genetičkoga inženjerstva podsjetio kako je došlo do otkrića rekombiniranja molekula DNA. Zapravo, riječ je o tehnologiji u kojoj se molekule DNA izravno koriste u proučavanju fenomena fundamentalnih znanosti ili u tehnologiji.
Tri desetljeća nakon prve rekombinantne molekule DNA razvile su se moderne supertehnologije koje su omogućile analizu cijeloga genoma, što je, istaknuo je tajnik Hrvatskoga biološkog društva Petar Mitrikeski, sada središnja tema znanstvenih istraživanja u genetici.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
A analizi genoma - odnosno genetika genoma bila je temom izlaganja Miroslava Plohla s Instituta Ruđera Boškovića.
Govoreći o genskim i negenskim sekvencama (nepoznatim sekvencama) DNA u genomu Plohl je spomenuo i podatak da je mogući broj gena koje imaju svi sisavci 32.000.
Na logičan upit po čemu se onda sisavci razlikuju znanstvenici odgovaraju - u nepoznatim sekvencama DNA.
Na te nepoznate sekvence DNA u odnosu na ekologiju osvrnuo se akademik Milan Meštrov, rekavši da one omogućavaju razlike između vrsta i pridonose biotskoj raznolikosti i bogatstvu.
Meštov je istaknuo da se Hrvatska odlikuje velikom krajobraznom i biotičkom raznolikošću koju treba zaštititi u 21. stoljeću. Po njegovim riječima u prvome stoljeću novoga tisućljeća prožimat će se ekologija i molekularna biologija.
Na sinoćnjem početku skupa uvodno predavanje o znanstvenomu otkriću Watsona i Cricka u povijesnoj perspektivi održao je akademik Željko Kućan.
Skup koji je danas nastavljen na Biološkome odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu posvećen je jednom od najznačajnijih hrvatskih molekularnih biologa akademiku Željku Trgovčeviću.
Prvo predavanje održao je Vladimir Delić, profesor na zagrebačkome PMF-u. Govoreći o tridesetgodišnjemu razdoblju genetičkoga inženjerstva podsjetio kako je došlo do otkrića rekombiniranja molekula DNA. Zapravo, riječ je o tehnologiji u kojoj se molekule DNA izravno koriste u proučavanju fenomena fundamentalnih znanosti ili u tehnologiji.
Tri desetljeća nakon prve rekombinantne molekule DNA razvile su se moderne supertehnologije koje su omogućile analizu cijeloga genoma, što je, istaknuo je tajnik Hrvatskoga biološkog društva Petar Mitrikeski, sada središnja tema znanstvenih istraživanja u genetici.
Govoreći o genskim i negenskim sekvencama (nepoznatim sekvencama) DNA u genomu Plohl je spomenuo i podatak da je mogući broj gena koje imaju svi sisavci 32.000.
Na logičan upit po čemu se onda sisavci razlikuju znanstvenici odgovaraju - u nepoznatim sekvencama DNA.
Na te nepoznate sekvence DNA u odnosu na ekologiju osvrnuo se akademik Milan Meštrov, rekavši da one omogućavaju razlike između vrsta i pridonose biotskoj raznolikosti i bogatstvu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Meštov je istaknuo da se Hrvatska odlikuje velikom krajobraznom i biotičkom raznolikošću koju treba zaštititi u 21. stoljeću. Po njegovim riječima u prvome stoljeću novoga tisućljeća prožimat će se ekologija i molekularna biologija.
Na sinoćnjem početku skupa uvodno predavanje o znanstvenomu otkriću Watsona i Cricka u povijesnoj perspektivi održao je akademik Željko Kućan.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati