Hrvatsko izaslanstvo koje sudjeluje na proljetnom zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Washingtonu razgovaralo je o novom standby aranžmanu s MMFom i stabiliziranju inozemnog duga Hrvatske.

Izaslanstvo Hrvatske narodne banke (HNB) i ministarstva financija susrelo se u subotu s direktorom za Europu u MMF-u Michaelom Depplerom, izvršnim direktorom hrvatske konstituence Jeroenom Kremersom i voditeljem misije MMF-a u Hrvatskoj Dimitrijem Demekasom.

Novi stand-by aranžman Hrvatske s MMF-om bi, baš kao i prethodna dva, bio "aranžman predostrožnosti", rekla je novinarima u nedjelju državna tajnica u ministarstvu financija Martina Dalić.

"Po novom aranžmanu ne bi bilo povlačenja sredstava nego bi služio kao potpora kredibilnosti ekonomskoj politici i potpora hrvatskim pozicijama na međunarodnim tržištima kapitala tijekom eventualnih pregovora s Europskom unijom", rekla je Dalić i najavila dolazak predstavnika MMF-a u Zagreb nakon 18. svibnja kada bi pregovori trebali biti dovršeni.

U razgovorima u MMF-u je posebice naglašen problem inozemnog duga Hrvatske čija visoka razina Hrvatsku čini ranjivom na vanjske šokove i moguće poremećaje na tržištu.

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski je rekao novinarima da je zajedničko mišljenje MMF-a i Hrvatske da inozemni dug "zahtijeva urgentno djelovanje na njegovoj stabilizaciji". MMF smatra da "to djelovanje prije svega podrazumijeva konsolidaciju javnih financija, za razliku od prošlog stand-by aranžmana kada je Fond inzistirao prije svega na mjerama monetarne politike", rekao je guverner HNB-a.

Cilj eventualnog budućeg stand-by aranžmana s MMF-om bio bi stabiliziranje udjela vanjskoga duga Hrvatske u bruto domaćem proizvodu (BDP) Hrvatske.

Ukupni hrvatski inozemni dug krajem veljače 2004. godine bio je 24 milijarde dolara dok je BDP krajem prošle godine bio 29 milijardi dolara što znači da iznosi 76 posto BDP-a. MMF smatra da bi tijekom 2004. i 2005. godine razinu tog duga trebalo stabilizirati na 76 posto BDP-a izraženog u eurima i da on ne bi smio dalje relativno rasti, rekao je Rohatinski.

Rohatinski misli da Hrvatska to može postići uz fiskalnu prilagodbu, odgovarajuću monetarnu politiku i otvaranje mogućnosti da se država u većoj mjeri financira domaćim zaduživanjem.

Dalić je rekla da hrvatska ekonomija može servisirati svoj dug bez značajnijih problema, ali da su svi suglasni da Hrvatska ne može nastaviti povećavati dug dosadašnjom dinamikom, posebice kao prošle godine. Dodala da Hrvatska treba smanjiti deficit u državnom proračunu i u drugim sektorima što će rezultirati stabiliziranjem omjera inozemnog duga Hrvatske i njezinog BDP-a.

"MMF ocjenjuje, s čim se mi slažemo, da Hrvatska ima perspektivu za održavanje reativno visokog gospodarskog rasta uz nisku inflaciju kao što je bio slučaj i proteklih godina," rekao je Rohatinski. Ocijenjeno je, međutim, da je nedovoljno angažiranje na rješavanju ključnih strukturnih problema, relativno velikog i nedovoljno učinkovitog javnog sektora te visoke razine inozemnog duga "dovelo hrvatsku ekonomiju u situaciju kada je opterećena tim problemima koji mogu predstavljati ograničenje za budući rast" rekao je Rohatinski.

Dalić je objavila da se Svjetskom bankom razgovara o strategiji odnosa i pomoći Svjetske banke Hrvatskoj u razdoblju od 2004. do 2007. godine. Posebice se radi o tzv. PAL zajmu za potporu strukturnim prilagodbama i reformama koje će se provoditi u narednim godinama. Dodala je da se o konačnom iznosu PAL-a još pregovara, a započinje s 200 milijuna dolara.

Predsjednik Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) Anton Kovačev je u Svjetskoj banci razgovarao o projektima koji su u tijeku i onima koji su u pripremi. Bilo je govora o MEJP projektu ulaganja u bolju vodoopskrbu na području Splita, Kaštela, Solina i Trogira te kanalizaciju za ta četiri grada uz poseban podprojekt za Pulu. Projekt se provodi uz kredit Svjetske banke od 33 milijna eura i treba ga završiti za tri godine.

Hrvatska sa Svjetskom bankom pregovara i novom Jadranskom projektu za rješavanje kanalizacijskih sustava drugih većih gradova na hrvatskoj obali i otocima čiji je cilj zaštita Jadrana od onečišćenja. Kreditni aranžman sa Svjetskom bankom za taj projekt treba se potpisati do kraja ove ili početkom iduće godine.

Svjetska banka je do sada sudjelovala u 23 projekta u Hrvatskoj s kreditima u iznosu od 1,226 milijardi dolara i donirala 20 milijuna dolara.

(Hina) xsl ydj