ICJ: Završena rasprava o tužbi SCG protiv članica NATO-a
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu u petak je završena petodnevna preliminarna rasprava o tužbi Srbije i Crne Gore protiv osam zemalja NATOa, zbog bombardiranja bivše SR Jugoslavije u vrijeme krize na Kosovu 1999.
Zastupnici SCG u završnoj su riječi danas ponovili da ne odustaju od tužbe za genocid, zločine protiv čovječnosti i nelegalnu uporabu sile, te zatražili da ICJ utvrdi je li nadležan za spor.
Bivša SRJ je u travnju 1999. pred ICJ-om tužila 10 članica NATO-a, a sud se iz proceduralnih razloga proglasio nenadležnim za tužbe protiv SAD i Španjolske. Za tužbe protiv ostalih osam zemalja - Belgije, Nizozemske, Kanade, Portugala, Italije, Njemačke, Francuske i Velike Britanije, sud još utvrđuje je li nadležan, čemu je trebala poslužiti i ovotjedna rasprava u haškoj Palači mira.
Glavni zastupnik SCG Tibor Varadi u završnoj je riječi odbacio tvrdnje predstavnika tuženih zemalja prema kojima spor ne postoji jer SRJ u vrijeme podnošenja tužbe 1999. nije bila članica UN-a, a time ni stranka Statuta ICJ-a i Konvencije UN o genocidu, što je navodno i sama SCG prešutno priznala.
Varadi je ustvrdio kako je otvoreno pitanje je li SRJ od 1992. do ponovnog primanja u UN 1. studenoga 2000. godine, bila stranka Statuta ICJ-a i Konvencije UN o genocidu, jer se izjašnjavala da priznaje te međunarodne dokumente.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Drugi zastupnik SCG, britanski profesor Ian Brownlie, u petak je branio pravnu utemeljenost tužbe za genocid rekavši da je 11-tjedna zračna kampanja imala za cilj zastrašivanje stanovništva kako bi vlasti prihvatile političke zahtjeve NATO-a.
Opravdanja NATO-a da je bombardiranjem spriječena humanitarna katastrofa na Kosovu ocijenio je neuvjerljivim, rekavši da se bacanje kazetnih bombi na gradove i sela i ubijanje civila ne može nazivati humanitarnom intervencijom.
Odluku o tome je li nadležan za spor, sud bi, prema neslužbenim najavama, mogao objaviti u lipnju.
Tužbe protiv članica NATO-a postale su glavna smetnja primanju SCG u Partnerstvo za mir, na što su iz Bruxellesa otvoreno upozorili vlasti u Beogradu. Novi šef diplomacije SCG Vuk Drašković nedavno se založio za povlačenje tih tužbi u interesu približavanje zemlje euroatlantskim integracijma.
Zastupnici SCG u završnoj su riječi danas ponovili da ne odustaju od tužbe za genocid, zločine protiv čovječnosti i nelegalnu uporabu sile, te zatražili da ICJ utvrdi je li nadležan za spor.
Bivša SRJ je u travnju 1999. pred ICJ-om tužila 10 članica NATO-a, a sud se iz proceduralnih razloga proglasio nenadležnim za tužbe protiv SAD i Španjolske. Za tužbe protiv ostalih osam zemalja - Belgije, Nizozemske, Kanade, Portugala, Italije, Njemačke, Francuske i Velike Britanije, sud još utvrđuje je li nadležan, čemu je trebala poslužiti i ovotjedna rasprava u haškoj Palači mira.
Glavni zastupnik SCG Tibor Varadi u završnoj je riječi odbacio tvrdnje predstavnika tuženih zemalja prema kojima spor ne postoji jer SRJ u vrijeme podnošenja tužbe 1999. nije bila članica UN-a, a time ni stranka Statuta ICJ-a i Konvencije UN o genocidu, što je navodno i sama SCG prešutno priznala.
Varadi je ustvrdio kako je otvoreno pitanje je li SRJ od 1992. do ponovnog primanja u UN 1. studenoga 2000. godine, bila stranka Statuta ICJ-a i Konvencije UN o genocidu, jer se izjašnjavala da priznaje te međunarodne dokumente.
Drugi zastupnik SCG, britanski profesor Ian Brownlie, u petak je branio pravnu utemeljenost tužbe za genocid rekavši da je 11-tjedna zračna kampanja imala za cilj zastrašivanje stanovništva kako bi vlasti prihvatile političke zahtjeve NATO-a.
Opravdanja NATO-a da je bombardiranjem spriječena humanitarna katastrofa na Kosovu ocijenio je neuvjerljivim, rekavši da se bacanje kazetnih bombi na gradove i sela i ubijanje civila ne može nazivati humanitarnom intervencijom.
Odluku o tome je li nadležan za spor, sud bi, prema neslužbenim najavama, mogao objaviti u lipnju.
Tužbe protiv članica NATO-a postale su glavna smetnja primanju SCG u Partnerstvo za mir, na što su iz Bruxellesa otvoreno upozorili vlasti u Beogradu. Novi šef diplomacije SCG Vuk Drašković nedavno se založio za povlačenje tih tužbi u interesu približavanje zemlje euroatlantskim integracijma.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Facebook
Google