54.81.78.135 US
 

ICTY osudio Miroslava Bralu na 20 godina zatvora

Piše:
srijeda, 7.12.2005. 10:43
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

HAŠKI sud (ICTY) osudio je u srijedu Hrvata iz BiH Miroslava Bralu Cicka na 20 godina zatvora zbog odgovornosti za višestruka ubojstva, silovanje, mučenje, nezakonito pritvaranja i nehumano postupanje prema bošnjačkim civilima, počinjena tijekom hrvatsko-bošnjakog sukoba u srednjoj Bosni od siječnja do srpnja 1993. godine.

"Vijeće zaključuje da ste vi počinili niz užasnih zločina koje valja jasno osuditi. Ne postoji isprika ni opravdanje za vaše postupke, niti je moguće proniknuti u vaše razloge za zlostavljanje toliko mnogo ljudi", kazao je predsjedavajući sudac Iain Bonomy.

"S obzirom da su kaznena djela za koja ste proglašeni krivim izrazito teška i okrutna, da ne postoje olakotne okolnosti vijeće bi vam izreklo kaznu od najmanje 25 godina zatvora. No obzirom na olakotne oklonosti kao što su vaše priznanje krivnje, kajanje i dobrovoljna predaja vijeće vam izriče kaznu od 20 godina zatvora" - rekao je sudac.

Brali će se u kaznu će uračunati vrijeme provedeno u pritvoru od 12. studenoga 2004., u kojem će ostati dok se ne dovrše pripreme za njegovo prebacivanje zemlju gdje će izdržavati kaznu.

Miroslav Bralo (38), koji je 1993. bio pripadnik posebne postrojbe HVO-a "Džokeri", 19. srpnja ove godine priznao je krivnju po svih osam točaka izmijenjene optužnice za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja, uključujući i za djelo progona na političkoj, vjerskoj ili rasnoj osnovi zbog sudjelovanja u napadu HVO-a na selo Ahmiće kod Viteza 16. travnja 1993., u kojem je ubijeno 116 bošnjačkih civila a selo je porušeno i spaljeno.

Presudom je utvrđeno kako je Bralo priznao da je tijekom napada ubio dvoje civila i pomagao u ubojstvu 14 civila, članova obitelji Salkić i Čerimagić, uključujući i devetoro djece, te da je palio kuće i podmetnuo ekploziv kojim je srušena seoska džamija.

Po drugoj točki optužnice osuđen je za ubojstvo tri zarobljena Bošnjaka u selu Kratine u travnju 1993., a po točkama od 3. do 6. za višednevno okrutno silovanje i zlostavljanje jedne zarobljene Bošnjakinje u svibnju 1993., u sjedištu "Džokera" na području sela Nadioca, kod Viteza, što je vijeće ocijenilo "krajnje izopačenim zločinom".

Prema posljednje dvije točke optužnice osuđen je za protupravno zatvaranje i nehumano postupanje prema bošnjačkim civilima u selu Kratine, kod Viteza., u travnju i svibnju 1993. Utvrđeno je da je zatočenike tjerao da kopaju rovove, koristio ih kao živi štit i prisiljavao ih na prakticiranje katoličkih vjerskih obreda.

Vijeće je kao olakotne okolnosti prihvatilo Bralino "iskreno priznanje osobne odgovornosti", ocjenivši kako ono daje znatno veći doprinos pomirbi zajednica u BiH od presuda nakon suđenja u kojima su optuženi negirali krivnju.

U presudi su istaknuti i njegovi dokazi o kajanju, usmene i pisane izjave, zatim doprinos u otkrivanje lokacija na kojima su ekshumirane žrtve zločina i doprinos za razminiranje područja ratnih sukoba.

"Dokazi o kajanju govore da je Bralo doživio osobno preobrazbu koja će se nastaviti i tijekom izdržavanja kazne", kazao je sudac Bomomy i dodao da će kazna imati rehabilitirajući učinak na osuđenog.

Uzeta je u obzir njegova dobrovoljna predaja SFOR-u u BiH 10. studenoga 2004., osobne i obiteljske prilike, suradnja s tužiteljem i dobro ponašanje u pritvoru.

Kod odmjeravanja visine kazne vijeće je uzelo u obzir i kaznenu politiku u bivšoj SFRJ, prema čijem je Krivičnom zakoniku u čl. 142 za djelo ratnog zločina protiv civila predviđena kazna od pet godina zatvora do smrtne kazne, koja je u praksi preinačena u maksimalnih 20 godina zatvora, navedeno je u presudi.

Na raspravi o visini kazne u listopadu ove godine tužitelj je tražio kaznu koja će osigurati da Bralo najmanje 25 godina provede u zatvoru, što je prema praksi ICTY-e da se osuđenici oslobađaju nakon izdržanih 2/3 kazne trebalo značiti 38 godina zatvora.

Bralo je prvi Hrvat iz BiH optužen od ICTY-e koji je priznao krivnju, a nakon njega to je u listopadu ove godine učinio Ivica Rajić, ratni zapovjednik HVO-a u Kiseljaku.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije