54.158.152.80 US
 

ICTY: Šešelj iznio niz prigovora na rad haškog suda

Piše:
srijeda, 29.10.2003. 12:17
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

HAŠKI sud u srijedu je na statusnoj konferenciji u procesu protiv Vojislava Šešelja razmatrao Šešeljeve opsežne prigovore na imenovanje tzv. "standby" odvjetnika Aleksandra Lazarevića, Šešeljev zahtjev da se dvama beogradskim odvjetnicima odobri status njegovih pravnih savjetnika, te razmatrao uvođenje novih dokaznih materijala u tom procesu.

Sudac Carmel Agius prihvatio je da se u sudski spis preuzmu i uvedu kao dokaz 80 knjiga Vojislava Šešelja. Šešelj tvrdi da će tim knjigama, u kojima su sadržani svi njegovi govori, predavanja, intervjui i sudski procesi, pobiti točke optužnice. Prema pravilima Suda, svi dokazni materijali moraju biti prevedeni na engleski i francuski jezik.

Veliki dio statusne konferencije bio je posvećen i Šešeljevom odbijanju da prihvati tzv. "stand-by" odvjetnika Aleksandra Lazarevića kojeg mu je dodijelio Sud. Šešelj je u svom podužem izlaganju razvio teoriju zavjere u kojoj je tvrdio da mu Haški sud nameće branitelja kojeg on ne želi, a istovremeno ne prihvaća njegove "pravne savjetnike". Šešelj je odlučio da se pred Haškim sudom brani sam. Govoreći o čitavom nizu "sukoba interesa" koji postoje između njega i odvjetnika Aleksandra Lazarevića, Šešelj je također govorio i o "kriminalnoj raboti", optuživši i tajnika Suda Hansa Holthuisa da zajedno s određenim odvjetnicima dijeli novac namijenje obrani optuženika.

Sukob interesa, po Šešelju uključio je, među ostalim, njegov "desetljetni sukob sa svima u odvjetničkoj kancelariji Fila", za koju je radio i Lazarević, kao i sukob sa Lazarevićevim ocem te suprugom, inače republičkom pravobraniteljicom, zbog toga što je ona "dužnosnica sadašnjeg mafijaškog režima u Srbiji".

Sud će se naknadno izjasniti o Šešeljevom zahtjevu za imenovanje njegovih pravnih savjetnika.

Sudac Agius Šešelju je predbacio dužinu njegovih pismenih podnesaka. Pravila Suda ograničavaju dužinu većine pismenih podnesaka na do 10 stranica, a Šešeljevi podnesci ta pravila ne poštuju - posljednji njegov podnesak bio je na 300 strana. Šešelj je to pravilo pokušao pobiti tvrdeći da s pravnog gledišta nitko ne može ograničiti primjerice prigovor na optužnicu.

Šešelj je tijekom statusne konferencije uputio i niz drugih optužbi na račun haškog suda, tvrdeći: "Maltretirate me na ovaj i onaj način" te dodajući: "Vama je sumnjiv svaki Srbin i svaki onaj tko ne želi dijeliti novac haškog suda".

Haški sud optužio je 14. veljače 2002. vođu Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja za progon i zločine počinjene tijekom rata na području Hrvatske i BiH, ali i za etničko čišćenje Hrvata s područja Vojvodine, kao zločin protiv čovječnosti.

Šešelja je već optužnica protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića navela kao sudionika zajedničkog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i pripajanje trećine Hrvatske i velikog dijela BiH tzv. velikoj Srbiji. Ideju velike Srbije u granicama Virovitica-Karlovac-Karlobag Šešelj je zagovarao u javnim nastupima.

Deset dana nakon objavljivanja optužnice Šešelj se dobrovoljno predao Haškom sudu, a na izjašnjavanju o optužnici kazao je kako se ne osjeća krivim.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije