54.198.31.213 US
 

ICTY: Tužitelji pobijaju osnove za žalbu na presudu Dariju Kordiću

Piše:
utorak, 18.5.2004. 14:50
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

TUŽITELJI Haškog suda (ICTY) u utorak su u cijelosti odbacili argumente za žalbu obrane na presudu bivšem političkom čelniku Hrvata u srednjoj Bosni Dariju Kordiću, osuđenom na 25 godina zatvora zbog ratnih zločina protiv Bošnjaka 1992.94. u Lašvanskoj dolini, koje su na jučer započetoj raspravi iznijeli njegovi branitelji.

Glavni tužitelj u žalbenom postupku Norman Farrell rekao je da Kordićeva obrana svojim negiranjem pravičnosti suđenja, činjeničnih nalaza, kaznene odgovornosti pa i samog postojanja oružanog sukoba Hrvata i Bošnjaka u srednjoj Bosni, ne pokazuje dostojan odnos prema presudi donesenoj nakon jednog od najdužih i najsloženijih haških suđenja.

"Presuda se zasniva na posrednim dokazima, indicijama, koji su ponekad osvijetljeni izravnim dokazima, no svaki od dokaza podržava onaj drugi i puna predodžba o sudjelovanju Kordića u zločinima može se dobiti samo ako se gleda cjelina dokaznog materijala, kao što je to učinilo raspravno vijeće", rekao je tužitelj Farrell.

Suđenje Kordiću i bivšem zapovjedniku Viteške brigade HVO-a Mariju Čerkezu počelo je 12. travnja 1999., završne riječi održane su 14./15. prosinca 2000., a tijekom 240 dana suđenja saslušan je 241 svjedok i uvedeno 4.650 dokaza.

U pritvoru su od dobrovoljne predaje 6. listopada 1997. a izjasnili su se da nisu krivi prema 44 točke optužnice.

Raspravno vijeće je 26. veljače 2001. Kordića osudilo na 25, a Čerkeza na 15 godina zatvora, proglasivši ih krivim za zločine protiv čovječnosti, kršenja ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija zbog kampanje progona Bošnjaka u Lašvanskoj dolini, koja je kulminirala ubojstvom 116 civila u selu Ahmići 16. travnja 1993.

Na presudu su se žalili i branitelji i tužiteljstvo, koje je na suđenju za Kordića tražilo doživotni zatvor.

Tužiteljica Michelle Jarrvis odbacila je navode Kordićevih branitelja o nepostojanju progona Bošnjaka i oružanog sukoba u srednjoj Bosni, ističući kako je "zabrana progona apsolutna", a obrana pokušava dokazati da je progon dozvoljen ako ga čine obje strane jer se onda međusobno poništava.

Po njezinim riječima, u srednjoj Bosni je postojao međunarodni oružani sukob u razdoblju koje pokriva optužnica od sredine 1992. do siječnja 1994., zbog intervencije Hrvatske putem njezinih postrojbi, što dokazuju izjave generala Janka Bobetka o izdavanju zapovjedi, određivanju položaja i izvođenju operacija.

"Na suđenju je utvrđeno da je Hrvatska intervenirala, što je potvrdila i obrana", dodala je Jarrvis.

Ona je opovrgla i navode da se Kordić, kao potpredsjednik Hrvatske zajednice Herceg Bosne (HZ HB), kao i drugi članovi vodstva, nisu zalagali za pripajanje tog teritorija Hrvatskoj, što je obrana dokazivala transkriptima iz Ureda hrvatskog predsjednika.

"Na sastanku vodstva HZ HB s hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom 27. prosinca 1991. posijano je sjeme plana koji će se razvijati u iduće dvije godine", kazala je tužiteljica.

Citirala je izjave sa sastanka u kojima je Tuđman kazao da su "tadašnje granice RH neodržive", a Kordić da "hrvatski narod u srednjoj Bosni živi s idejom pristupanja državi Hrvatskoj, za što su mladi ljudi spremni po svaku cijenu".

"HZ HB je utemeljena kako bi se osigurala pravna osnova za ulazak tih teritorija u RH", rekao je član vodstva HZ HB Ignac Koštroman na sastanku, a kasnije na skupu u Busovači da će "HZ HB biti sastavni dio RH milom ili silom".

Kada je postalo jasno da se brojno bošnjačko stanovništvo protivi tim teritorijalnim aspiracijama, vodstvo Hrvata poslužilo se instrumentima HZ HB i HVO kako bi suzbilo taj otpor i podjarmilo ili protjeralo Bošnjake, rekla je Jarrvis.

Opisujući kampanju preuzimanja kontrole HVO-a i progona Bošnjaka, tužiteljica je rekla da je Kordić u njoj "značajno sudjelovao, da se njegov doprinos dinamično razvijao i da je činjeničnim nalazima presude dokazana njegova povezanost sa zločinima na 30-ak lokacija".

"U srži zaključaka vijeća o njegovoj kaznenoj odgovornosti je njegovo značajno sudjelovanje u zločinačkom pothvatu kroz planiranje, poticanje, naređivanje, a ponekad i počinjenje", naglasila je tužiteljica.

Tužitelji su odbacili i tvrdnju branitelja da u presudi Kordiću nije dokazana zločinačka namjera (mens rea), a uglavnom su ignorirali nastojanje branitelja Stephena Sayersa, Turnera Smitha i Mitka Naumovskog da svog klijenta amnestiraju prebacujući krivnju na generala Tihomira Blaškića, zapovjednika operativne zone HVO-a srednja Bosna, kojeg je ICTY osudio na 45 godina zatvora zbog pokolja u Ahmićima.

"Srž osude je Kordićevo sudjelovanje na sastanku političkog i vojnog vodstva u Vitezu 15. travnja 1993. na kojem je donesen plan napada na Ahmiće i protupravna zapovjed Blaškića o ubijanju vojno sposobnih muškaraca, izgonu civila i paljenju kuća", rekla je tužiteljica. Naglasila je kako se Kordićeva krivnja ne ograničava samo na Ahmiće, jer su 16.-18. travnja 1993. simultano izvedene operacije na 20-tak lokacija u Lašvanskoj dolini, kao što su napadi na sela Nadioci, Pirići i Šantići, po istom obrascu primjenjenom na Ahmiće.

Osvrčući se na navode tužitelja, odvjetnik Sayers je rekao kako su dokazi protiv Kordića "kilometar dugački, ali samo milimetar duboki" i ponovio Blaškićev iskaz da je on vodio vojne operacije i da mu Kordić nije zapovijedao, iako je tužitelj Farrell u ponedjeljak kazao da je Blaškić u žalbenom postupku izmijenio te izjave o Kordiću.

Na poslijepodnevnoj sjednici žalbu će argumentirati Čerkezovi branitelji Božidar Kovačević i Goran Mikuličić.

(Hina) xdh ydv

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije