ICTY: U utorak izjašnjavanje o krivnji Milana Babića
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BIVŠI čelnik pobunjenih hrvatskih Srba Milan Babić, optužen za zločine protiv čovječnosti počinjene u Hrvatskoj 199192., u utorak bi se po drugi put trebao pojaviti u sudnici Haškog suda (ICTY) radi izjašnjavanja o krivnji.
Na prvom pojavljivanju pred Sudom, 26. studenoga 2003., Babić se odbio izjasniti o krivnji prema optužnici, a njegov branitelj Peter Michael Mueller je uoči toga naznačio mogućnost da se njegov klijent nagodi s Tužiteljstvom i prizna krivnju.
U međuvremenu je dvostruko prekoračen rok od 30 dana za odgođeno izjašnjavanje o krivnji, predviđen pravilima ICTY-ja. Babić se pred Sudom trebao pojaviti prošle srijede, ali je i to pojavljivanje odgođeno. U Tužiteljstvu su tada odbili komentirati naznake o mogućem postizanju sporazuma o priznanju krivnje s Babićem.
Spremnost na suradnju s tužiteljstvom Babić je pokazao 2003. kada se pojavio kao svjedok optužbe na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću. Tijekom višednevnog iskaza teško je optužio Miloševića za izazivanje rata u Hrvatskoj te za stvaranje, naoružavanje i kontrolu srpskih snaga. Iskaz je započeo kao zaštićeni svjedok a završio pod punim imenom i prezimenom, postavši jedan od najkorisnijih "upućenih" svjedoka optužbe u hrvatskom dijelu dokaznog postupka protiv Miloševića.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Unatoč pokazanoj kooperativnosti, Babić, kao jedan od sudionika "udruženog zločinačkog pothvata" iz Miloševićeve optužnice za Hrvatsku, nije mogao izbjeći da i protiv njega bude podignuta optužnica, što je i učinjeno 6. studenoga prošle godine.
U optužnici reduciranoj na pet točaka i razdoblje 91/92. godine, Babića (48) se tereti u jednoj točki za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti te u četri točke za ubojstva, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela, vjerskih i drugih civilnih objekata kao kršenje ratnog prava i običaja.
Od 1991. do 1995. Babić je bio i predsjednik i premijer kninske paradržave pa ga optužnica ubraja među sudionike "udruženog zločinačkog pothvata" čiji je cilj bilo "prisilno i trajno uklanjanje većeg dijela hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva s približno jedne trećine teritorija Republike Hrvatske, kako bi on postao dio nove države pod srpskom dominacijom".
Na prvom pojavljivanju pred Sudom, 26. studenoga 2003., Babić se odbio izjasniti o krivnji prema optužnici, a njegov branitelj Peter Michael Mueller je uoči toga naznačio mogućnost da se njegov klijent nagodi s Tužiteljstvom i prizna krivnju.
U međuvremenu je dvostruko prekoračen rok od 30 dana za odgođeno izjašnjavanje o krivnji, predviđen pravilima ICTY-ja. Babić se pred Sudom trebao pojaviti prošle srijede, ali je i to pojavljivanje odgođeno. U Tužiteljstvu su tada odbili komentirati naznake o mogućem postizanju sporazuma o priznanju krivnje s Babićem.
Spremnost na suradnju s tužiteljstvom Babić je pokazao 2003. kada se pojavio kao svjedok optužbe na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću. Tijekom višednevnog iskaza teško je optužio Miloševića za izazivanje rata u Hrvatskoj te za stvaranje, naoružavanje i kontrolu srpskih snaga. Iskaz je započeo kao zaštićeni svjedok a završio pod punim imenom i prezimenom, postavši jedan od najkorisnijih "upućenih" svjedoka optužbe u hrvatskom dijelu dokaznog postupka protiv Miloševića.
Unatoč pokazanoj kooperativnosti, Babić, kao jedan od sudionika "udruženog zločinačkog pothvata" iz Miloševićeve optužnice za Hrvatsku, nije mogao izbjeći da i protiv njega bude podignuta optužnica, što je i učinjeno 6. studenoga prošle godine.
U optužnici reduciranoj na pet točaka i razdoblje 91/92. godine, Babića (48) se tereti u jednoj točki za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti te u četri točke za ubojstva, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela, vjerskih i drugih civilnih objekata kao kršenje ratnog prava i običaja.
Od 1991. do 1995. Babić je bio i predsjednik i premijer kninske paradržave pa ga optužnica ubraja među sudionike "udruženog zločinačkog pothvata" čiji je cilj bilo "prisilno i trajno uklanjanje većeg dijela hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva s približno jedne trećine teritorija Republike Hrvatske, kako bi on postao dio nove države pod srpskom dominacijom".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati