Foto: Cropix

AKO JE premijerka Jadranka Kosor najavila da će zahtijevati od hrvatskih banaka da zbog dobrih poslovnih rezultata i one podnesu svoj teret krize, onda bi to isto mogla tražiti i od Ine. Ako bi banke trebale smanjiti kamate na kredite, onda bi Ina mogla smanjiti cijene energenata.

Naime, naftna kompanija u kojoj Vlada još ima vlasnički udio pohvalila se ovih dana izvanrednim poslovnim rezultatima. U prošloj godini ostvarila je neto dobit od gotovo milijardu kuna, što je čak 80 posto više nego godinu prije. Pet milijardi kuna zaradila je prije oporezivanja, a milijardu i pol prije podmirivanja izvanrednih troškova i otpremnina.

Uspjeh zahvaljuje poskupljenjima

Ta poslovni uspjeh - odnosno bijeg od gubitka od 400 milijuna kuna u 2009. godini - Ina može zahvaliti poskupljenjem prirodnog plina za kućanstva od 20 posto, čak trostrukim poskupljenjem plina za gospodarstvo i konstantnim rastom cijena naftnih derivata na benzinskim postajama. Na svemu tome Ina je zaradila gotovo milijardu kuna.

Ne bi li onda i onda trebala podnijeti svoj teret krize, pogotovo ako se ima na umu da je država još uvijek manjinski vlasnik? Zašto premijerka Kosor ne bi zamolila upravu naftne kompanije da se odrekne dijela zarade pa za nekoliko, čak i simboličnih postotaka smanji cijenu plina i naftnih derivata? A ne da se ona uporno približava granici od 10 kuna za litru, a za proljeće se najavljuje čak i 11 kuna...

Samo građani snose teret krize

Lijepo je vidjeti kako Ina kao višegodišnji gubitaš napokon zarađuje, kao što je utješno da i banke u Hrvatskoj unatoč krizi uspijevaju zaraditi, ali hrvatski građani od toga nemaju neke velike koristi. Niti im se smanjuju rate kredita, niti im pada cijena plina i benzina. Zar zaista samo oni, što bi rekla Kosor, "moraju snositi teret krize"?