Indeks mira: Hrvatska 41. najmirnija zemlja na svijetu
Tekst: F.M.
Foto: visionofhumanity.org
SVIJET je postao manje miran u zadnjih godinu dana unatoč smanjenju oružanih sukoba, navodi se u novom Globalnom mirovnom indeksu (GPI), koji Hrvatsku smješta na 41. od 149 mjesta.
GPI zadnje četiri godine objavljuje Institut za ekonomiju i mir, globalna udruga koja istražuje odnos između gospodarstva, poslovanja i mira. Lista je sastavljena prema 23 indikatora, kao što su razina nasilnih zločina, politička stabilnost i vojna potrošnja u usporedbi s indikatorima društvenog razvoja kao što su korupcija, sloboda tiska, poštovanje ljudskih prava.
Južna Azija najgora
Dvije regije koje su prije bile na samom vrhu pokazuju pomake prema naprijed. U Africi je smanjen broj oružanih sukoba, a bilježi manju vojnu potrošnju i poboljšane odnose među državama. Ipak, subsaharska Afrika i dalje ostaje jako opasno mjesto, a devet subsaharskih država nalazi se među 20 najgorih država. Pomaci su vidljivi na Bliskom istoku, a južna Azija postala je najopasnije područje na svijetu.
Najmirnija zemlja na svijetu već drugu godinu zaredom je Novi Zeland. Slijede ga Island, Japan i Austrija, a na dnu liste nalazi se Irak, ispred kojega su samo Sudan, Afganistan i Somalija.
Solidan hrvatski plasman
Hrvatska se nalazi na 41. mjestu, što je pomak od osam mjesta prema gore, a regija središnje Europe, u koju je svrstana, ocijenjena je trećom najmirnijom regijom na svijetu. U izvještaju se navodi da se povećava "politička stabilnost i odnosi s drugim državama u sklopu ulaska u EU".
Dvije zemlje regije, Slovenija i Češka, dospjele su vrlo visoko, na 11. i 12. mjesto. Iza Hrvatske se nalaze i neke od zemalja članica EU-a, kao što su baltičke zemlje, Grčka, Rumunjska ili Bugarska.
Bosna i Hercegovina svrstana je na 60. mjesto, Makedonija dijeli 83. mjesto s Brazilom, a slijedi je SAD, dok se Srbija našla na vrlo niskom 90. mjestu od 149, gdje joj društvo prave Peru i Gvajana.
Autori indeksa navode kako bi ukupni ekonomski učinak prestanka nasilja iznosio 28 bilijuna dolara između 2006. i 2009. godine. Pad globalnog nasilja za 25 posto uštedio bi 1,85 bilijuna dolara, što bi bilo dovoljno za otplatu grčkih dugova, isplatu nekoliko globalnih programa i da još ostane novca.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati