PARLAMENTARNI izbori u Iraku u četvrtak su prošli razmjerno mirno, uz manje napada nego što se moglo očekivati, a obilježio ih je iznimno velik odaziv birača, zbog kojeg je Izborno povjerenstvo odlučilo da biračka mjesta ostanu otvorena sat duže nego što je bilo predviđeno.

Prvi izbori za neprijelaznu vladu prošli su tek uz sporadične napade pobunjenika, što je krajnja suprotnost izborima za privremeni parlament u kojima je u siječnju poginulo četrdesetak ljudi. Izrazitom miru u zemlji pomogla je i trodnevna potpuna zabrana prometa u cijelom Iraku.

Siječanjske su izbore u velikoj mjeri bojkotirali suniti, ali su se, ogorčeni zbog moći prijelaznog parlamenta sastavljenog od šijita i Kurda, danas odazvali u velikom broju, uz potporu militanata koji se najavili kako će štititi glasače od skupina, poput al-Qaide, koje su najavile da će ometati izbore. Na izbore su izašli okupljeni unutar Fronte sloge i Fronte za nacionalni dijalog.

Na popisu birača je više od 15,5 milijuna Iračana koji su danas na više od 6000 biračkih mjesta između 7500 kandidata birali 275 parlamentarnih zastupnika na mandat od četiri godine.

"Oduševljeni smo činjenicom da u ovim izborima sudjeluje mnogo više ljudi, s različitih strana", rekao je član Izbornog povjerenstva Farid Ayar.

Iako mnogo manje nego u siječnju, i na ovim je izborima bilo napada i incidenata. Kod jednog biračkog mjesta u Mosulu u eksploziji je poginuo čuvar, a ranjen je policajac.

U obližnjem Tal Afaru, poprištu žestokih sukoba u rujnu, u minobacačkim napadima na dva biračka mjesta, poginula je jedna, a ranjene dvije osobe.

Neposredno prije otvaranja birališta Bagdadom je odjeknula snažna eksplozija, koja se dogodila u Zelenoj zoni, gdje su smješteni uredi vlade i veleposlanstva SAD-a i Velike Britanije. Tri su osobe ranjene, a odgovornost je preuzela sunitska islamistička skupina.

Eksplozija je potresla i Ramadi, još jedno uporište sunitske pobune. No, za razliku od siječnja, ljudi su ovaj put čekali u redovima kako bi glasovali.

"Oduševljen sam što prvi put glasujem, jer će ovi izbori dovesti do odlaska američkih okupacijskih snaga iz Ramadija i Iraka", rekao je Džamal Mahmud.

"Suniti su jako pogriješili bojkotom posljednjih izbora, jer smo time ostali isključeni iz pisanja Ustava", rekao je Talal Ali iz Kirkuka, glasujući za sunitsku listu koja se zalaže za amandmane na ustav.

Kad se uspostavi koalicijska vlada, što može potrajati tjednima, prvi zadatak novog parlamenta bit će razmatranje sunitskih pritužbi na Ustav, koji je usvojen na referendumu 30. listopada, zahvaljujući glasovima šijita i Kurda.

Iračanima je ovo treće izjašnjavanje ove godine, nakon općih izbora 30. siječnja i referenduma o ustavu 15. listopada.

Osim sunitskih stranaka, na izbore je izašao Ujedinjeni irački savez, koji je pobijedio na siječanskim izborima, zajedno s Vrhovnim vijećem islamske revolucije u Iraku i strankom Dawa premijera Ibrahima Jaafarija. Tu je i radikalni pokret Moqtade al Sadra.

Dvije glavne kurdske stranke PDK i UPK ponovno su na izbore izašle zajednički kao savez, Nacionalna iračka lista izašla je zajedno s bivšim premijerom šijitskim laikom Ijadom Alavijem i komunistima, a Listu iračkog nacionalnog kongresa predstavljao je zamjenik premijera Ahmad Chalabi.

Upravo Alavi ima program kojim pokušava zacijeliti rane između suprotstavljenih iračkih zajednica, zbog čega dobija glasove iz cijele zemlje. Mnogi vjeruju da bi on mogao bti na čelu široke koalicije na vlasti, što bi podržao i Washington, koji je izgubio živce s Jaafarijem zbog porasta broja njemu odanih nasilnih milicija i bliskih veza s američkim neprijateljima u Iranu.

"Nadamo se uspostavi snažne vlade koja će predstavljati glavne zajednice i biti vladom nacionalnog spasa", kazao je Alavi nakon što je i sam glasovao.