Irex: Hrvatska predvodi u napretku u medijskoj klimi

Irex: Hrvatska predvodi u napretku u medijskoj klimi
AMERIČKA nevladina organizacija Irex ocijenila je u svom izvješću kako je Hrvatska ostvarila najveći napredak u stvaranju pogodne klime za neovisne medije od svih zemalja jugoistočne Europe.

Prema pet kriterija po kojima je Irex ocjenjivao index razvijenosti medijske klime u 2005. u dvadeset zemalja jugoistočne Europe i Euroazije Hrvatska je dobila prosječnu ocjenu nešto iznad 3, dok je četvorka najviša ocjena.

Ocjena između 3 i 4 znači da Hrvatska ima medije koji se smatraju profesionalnim, slobodnim i održivim.

Irexov indeks analizira slobodu govora, pluralizam medija dostupnih građanima, novinarski profesionalizam, poslovnu održivost medija te učinkovitost potporne mreže institucija koje podržavaju neovisne medije.

Novinarstvo u Hrvatskoj je profesionalnije i rafiniranije nego u drugim zemljama regije, uključujući Sloveniju, Mađarsku i druge nove članice Europske unije, zaključili su hrvatski i strani analitičari čija mišljenja navodi nedavno objavljeno Irexovo izvješće.

Izvješće, međutim, zapaža kako se s ulaskom stranih investitora na medijsku scenu hrvatski mediji sve više trivijaliziraju i komercijaliziraju te se nastoje baviti zabavnijim sadržajima i senzacionalističkim novinarstvom.

Pritisak da se bude "komercijalniji" obeshrabruje kvalitetno istraživačko novinarstvo i provjeravanje informacija iz nekoliko izvora, kaže izvješće.

"U Hrvatskoj postoji mnogo dobrih novinara koji održavaju visoke profesionalne standarde. Međutim, ima također i mnogo onih koji ne provjeravaju svoje izvore i nažalost su veoma subjektivni u svom izvješćivanju", rekla je Antonella Cerasino, jedna od analitičarki u Irexovu izvješću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Analitičari su zaključili da je politički motivirana cenzura u hrvatskim medijima krajnje rijetka i da postoji samo marginalno u nekim lokalnim medijima.

Izvješće navodi kako u Hrvatskoj postoji pluralizam medija koji stoje na raspolaganju publici, ali kritiziraju njihovu skupoću i donekle i kvalitetu primjećujući da je potrebno pratiti više novina ili elektronskih medija kako bi se razumjelo što se doista dogodilo.

Cijena dnevnih novina u Hrvatskoj je 6 kuna ili 1 dolar, a pristup internetu počinje od 20 dolara mjesečno što je previsoko za značajan dio stanovništva, kaže Irex u istraživanju koje je financirala Američka agencija za međunarodni razvitak (USAID).

Govoreći o izvorima informacija Irex navodi kako među novinskim agencijama koje djeluju u Hrvatskoj samo HINA osigurava opći servis vijesti pisanim i elektronskim medijima.

"Tijekom 1990-tih HINA je bila vladin glasnogovornik, ali se u posljednjih pet godina razvila u uglednu i profesionalnu novinsku agenciju", ocjenjuje Irex.

Govoreći o informiranju javnosti Denis Kuljiš iz Europa Press Holdinga ukazao je na zanimljiv paradoks.

On je kazao kako su najistaknutiji protivnici prodemokratske i proeuropske politike hrvatske Vlade dva medija "jedan u vlasništvu austrijske, a drugi američke tvrtke". "Znaju li vlasnici uređivačku politiku svojih medija u Hrvatskoj? Jesu li je oni stvorili? Je li im stalo do toga? Mi to ne znamo", rekao je Kuljiš u Irexovoj analizi.

Glede slobode govora analitičari Irexa su na primjeru uhićenja novinara Josipa Jovića kojega je Haški sud optužio za otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka zapazili "jedinstvenu značajku Hrvatske koja predstavlja potencijalni nazadak za slobodu govora".

Odvjetnik Emil Havkić, koji je u više navrata branio novinare, je rekao kako je Hrvatska dostigla određene standarde medijskih sloboda, ali kako su "ti standardi slobode govora sada ugroženi iz najmanje očekivanog izvora - visoke međunarodne ustanove koja je stvorena kako bi promicala pravdu i stabilnost u regiji".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara