54.205.126.164 US
 

ISTRAŽIVANJE "ČINITELJA DEMOGRAFSKIH KRETANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ" DAJE NADE DEMOGRAFSKOM OPTIMIZMU

Piše:
petak, 2.4.2004. 14:08
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

U hrvatskoj nepovoljnoj demografskoj stvarnosti postoje utemeljeni razlozi za potencijalni demografski optimizam, tvrdi Anđelko Akrap, demograf zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta, koji je vodio istraživanje čimbenika fertiliteta u Hrvatskoj i mogućega utjecaja nekih mjera obiteljske politike na odluku o broju djece.

Rezultati toga istraživanja objavljeni su u knjizi "Činitelji demografskih kretanja u Republici Hrvatskoj" (450 str.), koju je objavio Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

"Istraživanje je pokazalo da na planiranje manjega broja djece u Hrvatskoj znatno utječe stambena problematika, nezaposlenost i trošak podizanja djece", tvrdi Akrap.

Oko 10 posto žena s djecom u podstanarskom je statusu, a oko 35 posto ispitanica živi kod roditelja. Ispitanice koje žive u vlastitom stanu imaju prosječno najveći broj djece, a podstanarske obitelji najmanji broj djece.

Istraživanjem provedenim od listopada 2002. do kraja veljače 2003. obuhvaćeno je 1220 žena od 25 do 35 godina, s jednim ili više djece.

Od spomenuta broja ispitanica 60,06 posto planira imati još djece, a 39,4 ne planira. One koje ne žele imati više djece u prosjeku imaju 2,15 djece. Ispitanice koje planiraju još djece imaju 1,41 dijete i željele bi imati u prosjeku 2,7 djece. Veći broj ispitanica iz skupine žena koja planira još djece želi imati troje djece.

Akrap upozorava kako je istraživanje odbacilo uopćenu tvrdnju kako su ženama koje imaju profesionalnih apiracija "djeca na tom putu prepreka". Naime polovica ispitanica s magisterijem i doktoratom želi imati 2,6 djece.

"Od svih ispitanica oko 79 posto izjavljuje kako bi im jedino bolja društvena infrastruktura za pomoć zaposlenoj ženi i majci olakšala imati željen broj djece", tvrdi Akrap, koji upozorava da su u Hrvatskoj institucije za pomoć zaposlenoj ženi i majci gotovo na takvoj razini kao da žene koje imaju djecu ne rade, tj. kao da muškarac zarađuje, a žena je kućanica.

Istraživanje pokazuje kako 60 posto ispitanica može raditi puno radno vrijeme i podizati dvoje djece, a oko 40 posto kako može imati više od dvoje djece i raditi skraćeno te oko 23 posto raditi puno radno vrijeme i imati više od dvoje djece.

Akrap smatra kako u Hrvatskoj u slučaju društvene intervencije postoje objektivno realne mogućnosti za zaustavljanje i preokret negativnih trendova u prirodnom kretanju stanovništva po kojima je u Hrvatskoj od 1991. do kraja 2002. bilo više umrlih 71.693 nego živorođenih.

"Što više vremena protekne do primjene mjera pronatalitetne populacijske politike to će za isti demografski učinak u budućnosti biti potrebno više novca", upozorava Akrap, podupirući to tridesetgodišnjim praćenjem prirodnoga kretanja stanovništva po kojem "u plodno razdoblje ulaze sve malobrojniji naraštaji žena".

(Hina) xmc ymc

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije