Istraživanje GfK: Potrebno voditi računa o hrvatskom jeziku
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PO PODACIMA ankete Centra za tržišna istraživanja GfK, građani Hrvatske smatraju da je potrebno voditi računa o hrvatskom jeziku.
Anketa provedena sredinom prosinca na uzorku od 1000 stanovnika starijih od 15 godina pokazuje da građani, gotovo jedinstveno, njih čak 96 posto, smatraju kako je potrebno voditi brigu o hrvatskom jeziku.
Vrlo veliku podršku brizi za hrvatski jezik posebno ističu građani Istre s Primorjem (76 posto) te Like, Korduna i Banovine (75 posto) i sjeverne Hrvatske (71 posto), a nešto manje od prosjeka ispitanici u Zagrebu s okolicom i Dalmaciji (60 posto) te Slavoniji (59 posto).
Anketa pokazuje da svijest o brizi za jezik raste s godinama. Tek 49 posto ispitanika u dobi od 20 do 24 godine smatra brigu o jeziku vrlo važnom, dok je to kod građana starijih od 60 godina istaknuto u oko 75 posto slučajeva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vrlo veliku potrebu o brizi za hrvatski jezik više ističu ispitanici višeg stupnja obrazovanja. Kod ispitanika s osnovnom školom ta je briga na razini od 65 posto, a kod najvišeg stupnja obrazovanja penje se na 74 posto.
Ispitanici viših osobnih primanja također češće izražavaju potrebu za brigom o hrvatskom jeziku. Visina osobnih primanja pokazuje da se osobe s najnižim prosječnim mjesečnim primanjima tek u oko 56 posto slučajeva izjašnjavaju za potrebu vrlo velike brige o jeziku, dok kod onih s najvišim primanjima taj postotak iznosi oko 84 posto.
Prosječna ocjena od 4,6 na skali od 1 do 5, gdje je 1 - vrlo nepotrebno do 5 - vrlo potrebno, upućuje odgovorne da se, u najširem smislu, ozbiljno treba voditi briga o hrvatskom jeziku, pokazuje istraživanje GfK.
Anketa provedena sredinom prosinca na uzorku od 1000 stanovnika starijih od 15 godina pokazuje da građani, gotovo jedinstveno, njih čak 96 posto, smatraju kako je potrebno voditi brigu o hrvatskom jeziku.
Vrlo veliku podršku brizi za hrvatski jezik posebno ističu građani Istre s Primorjem (76 posto) te Like, Korduna i Banovine (75 posto) i sjeverne Hrvatske (71 posto), a nešto manje od prosjeka ispitanici u Zagrebu s okolicom i Dalmaciji (60 posto) te Slavoniji (59 posto).
Anketa pokazuje da svijest o brizi za jezik raste s godinama. Tek 49 posto ispitanika u dobi od 20 do 24 godine smatra brigu o jeziku vrlo važnom, dok je to kod građana starijih od 60 godina istaknuto u oko 75 posto slučajeva.
Vrlo veliku potrebu o brizi za hrvatski jezik više ističu ispitanici višeg stupnja obrazovanja. Kod ispitanika s osnovnom školom ta je briga na razini od 65 posto, a kod najvišeg stupnja obrazovanja penje se na 74 posto.
Ispitanici viših osobnih primanja također češće izražavaju potrebu za brigom o hrvatskom jeziku. Visina osobnih primanja pokazuje da se osobe s najnižim prosječnim mjesečnim primanjima tek u oko 56 posto slučajeva izjašnjavaju za potrebu vrlo velike brige o jeziku, dok kod onih s najvišim primanjima taj postotak iznosi oko 84 posto.
Prosječna ocjena od 4,6 na skali od 1 do 5, gdje je 1 - vrlo nepotrebno do 5 - vrlo potrebno, upućuje odgovorne da se, u najširem smislu, ozbiljno treba voditi briga o hrvatskom jeziku, pokazuje istraživanje GfK.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati