54.198.78.121 US
 

Istraživanje: Pogledajte 10 ključnih problema koji ubijaju hrvatske poduzetnike

Piše: M.R.
srijeda, 27.7.2016. 11:50
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Index

CENTAR za javne politike i ekonomske analize (CEA) - hrvatski istraživački think tank koji zagovara slobodno tržište i jednostavnije uvjete poslovanja poduzetnika, provodi projekt "Poduzetnička inicijativa" kroz koji su u suradnji s poduzetnicima detektirali konkretne regulatorne prepreke i administrativna opterećenja koja koče poslovanje u Hrvatskoj.

U nastavku su glavni rezultati ankete Poduzetnička inicijativa.

1. Poduzetnička inicijativa se odmah kod pokretanja tereti skupim bilježnicima, mnogobrojnom dokumentacijom, visokim troškovima i procesom koji još nije digitalan

Kod osnivanja poduzeća poduzetnička inicijativa nailazi na sljedeće prepreke i troškove:

- naknada za javnobilježničku ovjeru osnivačkih dokumenata 63%

- ukupan opseg dokumentacije 61%

- broj dana potrebnih za čekanje registracije 55%

- nedostatak postupka elektroničke registracije 53%

- poteškoće kod rezervacije i odobrenja željenog imena 47%

- visina sudskih pristojbi 43%

- fizička prisutnost svih osnivača prilikom javnobilježničke ovjere 38%

- broj lokacija za obići kod osnivanja poduzeća, umjesto da se sve može obaviti na jednom mjestu i elektoničkim putem

- javni bilježnik mora uključiti u proces osnivanja trgovačkog društva

- upis u statistiku traje i tjednima ako osoba ne dođe u Zagreb

- nejasna sistematizacija odnosno Nacionalna klasifikacija djelatnosti

- znanstvene djelatnosti je u praksi kadtkad nemoguće registrirati

- za osnivanje društva sa nazivom na jeziku EU osnivač mora dostaviti fotokopiju rječnika s objašnjenjem značenja, a to čak nigdje nije propisano

-diskrecijsko pravo suca prillikom upisa u vezi djelatnosti i imena, koje se na nekim sudovima pušta, a na drugima blokira predstavlja pravnu neujednačenost.

- neujednačenost djelovanja trgovačkih sudova

- temeljni kapital osnivači mogu uplatiti samo osobno na šalteru banke

2. Po informacije od institucije do institucije. Poduzetnička inicijativa se često oslanja na medije za informacije o poslovanju.

- tek 5% anketiranih pronalazi informacije o regulativi na jednom mjestu. 95% anketiranih traži informacije od institucije do institucije. Informacije se često traže po raznim portalima.

- ne postoji odgovornost osobe koja iznosi netočne podatke, ili su informacije i tumačenja oprečni, nedorečeni i nepotpuni

- informacije se često dobiju preko računovođe, odvjetnika ili poznanika koji ima iskustva, a nekad i preko foruma i na šanku

- neki službenici odgovorni za davanje informacija su bezobrazni, a neki imaju slobodna tumačenja. Događa se da su drugačiji zahtjevi od službenika do službenika

- događa se da komore ili pak Porezna uprava ne poznaju neke informacije
regulative za male poduzetnike je previše a mikro poduzeće nema novca za platiti osobu da se bori s administracijom

- čak se događa da zakonom propisana regulativa se ne poštuje od strane institucija,

- mediji često pružaju puno konkretnije i upotrebljivije informacije

3. Barem 5 sati mjesečno na proučavanje regulative te ispunjavanje administrativnih obveza i procedura poduzetnička inicijativa vidi kao veliki gubitak vremena.

Na proučavanje regulative te ispunjavanje administrativnih obveza i procedura:

- 26% ispitanika odvaja 5-10 sati mjesečno

- 20% odvaja 10-15 sati

- 19% više od 25 sati

-neki troše i 25 do 30% svojeg vremena na regulativu i administraciju

- česte izmjene regulative stvaraju vremenske gubitke zbog ponovnog informiranja o administrativnim obvezama

- regulativa je pisana „za pravne stručnjake, a ne za poduzetnike“

- traženja tumačenja nejasnih propisa.

- dobivena informacija ne mora biti točna, već se treba provjeravati i na tri strane

- pogrešna informacija nikoga ne obvezuje

- osjećaj zgađenosti radi bavljenja administracijom

- više zakona i pravilnika regulira istu stvar i mogu biti u koliziji

- neki su propisi nedorečeni i dvosmisleni

- pregledavanje Narodnih novina u potrazi za promjenama zakona i pravilnika je običaj i dalje.

- stalno se nešto mijenja, pa poduzetnici moraju s knjigovođom gubiti vrijeme

- poruka poduzetnika je jasna "nemamo vremena niti novaca da se s tim bavimo". Poduzetnici se žale da gube vrijeme "umjesto da pažnja ide na djelatnost firme"

4. Poduzetnička inicijativa najviše obveza i troškova vidi kroz porezne i računovodstvene obveze, zaštita na radu i radni odnosi. Ipak, poduzetnici su prijavili niz besmislenih prepreka i opterećenja.

Najviše najviše administrativnih troškova vremena i novca stvaraju sljedeća područja:

- porezna regulativa 76%

- računovodstvene obveze 69%

- zaštita na radu 54%

- radni odnosi 52%

- gradnja i prostorno uređenje 29%

- zdravstveni i sanitarni uvjeti 27%

- javna nabava 22%

- sektorska regulacija tržišta 17%

- komplicirani porezni obrasci (pogotovo JOPPD i PDV) koji zahtijevaju mnogo podataka

- evidencije radnog vremena zaposlenika

- odobrenja i potvrde o godišnjem odmoru,

- dokumentacija za javnu nabavu

- minimalni tehnički uvjeti i dozvole za pojedine djelatnosti

- uvjeti kod profesionalnih komora

- predujmovi (npr. predujam poreza na dobit)

- likvidatura računovodstvenih dokumenata

- razni certifikati, atesti, uvjerenja i ovjere

- razne javnobiljezničke ovjere

5. Poduzetnička inicijativa vidi najviše troškove kroz razne procedure, dozvole i rješenja, komorske obveze i radno-pravne obveze.

Visoke troškove poslovanja stvaraju sljedeće vrste administrativnih obveza:

- procedure za dozvole i rješenja 74%

- komorske obveze (obvezne članarine) 65%

- radnopravni status 39%

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

- tehnički standardi 34%

6. Poduzetnička inicijativa ne može ispuniti sve administrativne obveze koje regulativa nameće. Većina inspektora ide odmah u kažnjavanje, bez davanja rok za korekciju, ali uz arbitrarni prostor, često ovisan od raspoloženju osobe.

Kada je u pitanju odnos inspektora prema poduzetnicima:

- 82% smatra kako je teško je ispuniti mnoštvo nerazmjernih obveza koje regulativa nameće svake godine

- 60% se žali kako inspektor odmah kreće u kažnjavanje, bez davanja rok za korekciju.

- tek 4% ispitanika je navelo kako inspektor prvo upozori na nepravilnosti i daje rok za korekciju.

- situacije kada pojedini inspektori subjektivno tumače propise. Događa se da dva inspektora imaju dva različita mišljenja o istom slučaju – "sve ovisi od čovjeka do čovjeka". Postoje situacije kada „sve ovisi kako je inspektor raspoložen i da li dolazi po zadatku nadređenog ili osobnom“.

- čest je odnos inspektora prema poslodavcu kao prema kriminalcu. U nekim propisima je ostavljen prostor za korupciju, a nejednak je odnos administracije i inspektora prema svima. Svaki inspektor tumači zakon po svom viđenju i kažnjava po tome da li mu treba kazni za statistiku ili novaca u proračunu.

- nemoguće je ispuniti sve obveze jer je mnogo različitih inspekcija

- zahtjevi koje poduzetnik treba ispuniti su često oprečni, inspektori kažnjavaju ili ne ovisno o tome tko je kakav čovjek i koliko je u dodiru s realnim stanjem u državi. Inspektori nemaju savjetodavnu ulogu nego djeluju kao ozakonjeni drzavni reket

- sretni su oni poduzetnici koji se još nisu susreli sa inspektorima.

- inspektori uzmu obrtniku 5000 kn jer nema poklopac na kanti za smeće

- poduzetnik je morao platiti 20 000 kn jer nije obračunavao PDV na upravnu pristojbu

- pravilnik o porezu na dobit (članak 2., stavci 1 i 2) daje inspektorima pravo “procijeniti” i svojim “mišljenjem” utvrditi “nedostatke/prekršaje” te samostalno bez suda izvršiti kažnjavanje 

7. Poduzetnička inicijativa može biti ugrožena samo jednom kaznom i dovesti do stečaja.

Kada je pitanju razmjernost visine prekršajnih kazni:

- 74% smatra kako samo jedna kazna može ugroziti poslovanje i dovesti do stečaja

- 17% smatra kako više izrečenih kazni ili najveća propisana kazna može ugroziti poslovanje i dovesti do stečaja

- 9% smatra kako će se kazne negativno odraziti na bilancu i dobit.

- visine kazni „primjerene“ su velikim tržišnim igračima, a ne malim poduzetnicima

- za većinu firmi jedna kazna je smrtna presuda i šteta je desecima puta veća od iznosa kazne koja se ionako neće moći naplatiti

- za isti prekršaj druga firma ne dobije niti opomenu jer ima vezu. Uz problem šume propisa gdje su gotovo svi u nekom prekršaju, najveći problem je dosljednost kažnjavanja – neki će biti kažnjeni dok neki neće. Povezanost pojedinih “poduzetnika” s politikom dozvoljava ima da se ponašaju kako god hoće, krše zakone, nitko ih ne kažnjava, a time uništavaju konkurenciju koja radi po propisima

- nedostatak jednog papira (potpuno nevaznog za poslovanje) moze rezultirati kaznom od vise desetaka tisuca kuna. Kazne su neprimjerene prekršaju. Poduzetnik zakasni s obrascem i plati 5000 kn.

- "kod malih tvrtki kazna znači ili gašenje ili JOŠ GORE – BIJEG od poduzetništva"

- inspektor procjeni da ugovor o radu nije sukladan zakonu pa se smatra nevažećim i radom na crno. Inspektor zapečati sjedište tvrtke na 30 dana, a predmet završio na prekršajnom sudu. Kazne su 7-100 tisuća kuna za tvrtku i 7-15 tisuća kuna za odgovornu osobu

- obrtnik je dobio mogućnost izbora: 30 000 kn kazne ili zatvaranje objekta na mjesec dana jer ima obrtnicu iz 1994. godine, pa nije naveden broj stolova nego kvadratura u objektu koji ne postoji u katastru

- poduzetnica je za svoju firmu kasnila sa predajom završnog računa i dobila je po svim članovima minimalnu kaznu, a to je sve zajedno bilo preko 25.000 kn. Potom se žalila na zastaru jer je prošlo 3 godine. Ipak, prema propisima države nije prošlo 3 godine jer je država poništila prvo rješenje i nakon mjesec dana ispostavila novo rješenje. O tom rješenju država nije bila obvezna obavijestiti poduzetnicu, već su obavijest poslali na općinski sud

- ako na deklaraciji piše riječ sinomin "sastav" umjesto "sastojci" kazna je 50.000 kn

- kazne iz zaštite na radu su drakonske a najčešće proizlaze iz nemara i neodgovornosti radnika

- kazne nisu proporcionalne veličini tvrtke

- moguće su kazne 100.000-500.000 kuna zbog evidencijskih grešaka, slijedom obveza iz Zakona o radu i glede trošarina

- sitni višak novca u blagajni i slijedi zatvarnje objekta

- za minorni prekršaj neprijave radnika prije zapošljavanja je propisana kazna

- zbog “neurednog vođenja evidencije sati”, iako su ispravne, što je vidljivo iz isplačene plaće po satima iz evidencije, kazna bude 60 do 100 tisuća kuna. "Neuredno vođenje evidencije sati"značilo je da ispunjeni dolazak i ispunjeni odlazak nisu bili zbrojeni u trećem stupcu, ali su točno isplačeni

-kazne se plaćaju i zato što postoje neujednačena mišljenja Porezne uprave. Dakle, država kazni poduzetnika jer mu je sama stvorila probleme

8. Poduzetnička inicijativa vidi pravosudnu naplatu potraživanja kao vrlu skupu.

- da je pravosudni sustav glede naplate potraživanja vrlo skup misli čak 70% ispitanika, a 22% smatra da je relativno skup

- pravosudni sustav je nepravedan i neučinkovit s dugotrajnim i riskantnim procesima. „Pravda se ne dostigne u razumnom roku.“ Nekad je poduzetnicima lakše otpisati potraživanja nego ih tražiti preko suda i tako izgubiti vrijeme

-"sustav ne pruža nikakvu zaštitu ni podršku. Prvo moraš platiti sva davanja državi, platiti odvjetnika, godinama ići po sudovima, nositi se s korumpiranim sustavom jer se ročišta sele sa suda na sud, odgađaju iznenada itd, nakon par godina dobijete presudu i ništa s tim, opet ispočetka". Malim i srednjim poduzećima gotovo nikad se ne isplati ići na sud

- postojanje mogućnosti blokade nečijeg računa je antipoduzetnički. Ili društvo ide u stečaj i svi vjerovnici se namiruju od stečajne mase ili se dogovore, ali nema blokade računa

-osim zakonske regulative, sporog pravosudnog sustava prepreka je i naš običaj da je “normalno” plaćati što kasnije ili nikada za uslugu koju smo dobili na vrijeme

9. Poduzetnička inicijativa vidi zatvaranje poslovanja kao nerazmjerno skupo

- da je zatvaranje poslovanja nerazmjerno skupo misli 72% ispitanik. 26% ispitanika smatra da je zatvaranje poslovanja relativno jeftino, ali samo brisanjem po službenoj dužnosti iz Sudskog registra. Dakle, samo 3% ispitanika smatra da je proces zatvaranja poslovanja jeftin
radi se o dugoj i skupoj nemogućoj misiji „Da imate novac, poslovanje ne bi obustavili. Ukoliko nemate novca, sve je skupo. A najskuplje je ne imati novac, jer onda ne možete zatvoriti obrt/tvrtku“. Osim toga, procedura je komplicirana i dugo traje

- likvidacija je preskupa jer tvrtka nema dugova. Stvaraju se samo novi troškovi. Zatvaranje tvrtke je cesto skuplje od otvaranja

- čim likvidacija košta više od 0 kn znači da je skupa. Ako poduzetnik gasi firmu znači da nemam novca. Da imate novac, poslovanje ne bi obustavili. Ukoliko nemate novca, sve je skupo. A najskuplje je ne imati novac, jer onda ne možete zatvoriti obrt/tvrtku. Nakon podmirenja svih obveza iz poslovanja prema državi i komitentima do dana zatvaranja, cijena bi trebala biti 0.

- Firma se mora zatvoriti jednim jedinim zahtjevom i potpisom.

10. Poduzetnička inicijativa vidi razne parafiskalne i ostale namete kao dodatni uteg.

Parafiskalni nameti koji stvaraju najveće opterećenje poslovanju su:

- komorske naknade 76%

- naknade za šume 63%

- naknade za vode 61%

- naknada HANFA-i i naknada FINA-i za predaju godišnjeg financijskog izvješća 55%

- prometne naknade – naknada za okoliš, korištenje cesta i sl. 49%

- cijene ispita i tečajeva, članarina turističkoj zajednici, članarine profesionalnim komorama, spomenička renta, naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, naknada za elektronički otpad, naknade za zbrinjavanje otpada i ambalaže, naknada za HALMED, ZAMP i dr.

- servisiranje vatrogasnih aparata plaća se i 5.000 kuna godišnje

- među ostalim nametima nalaze se komunalna naknada, boravišna pristojba, porez na tvrtku, porez na auto i doprinos za ozljede na radu

- razne visoke naknade plaćaju se Financijskoj agenciji (FINA).

- mnogi parafiskalni nameti se naplaćuju na mjesečnoj ili kvartalnoj razini, umjesto na godišnjoj

- administrativno jednostavnije bi bilo da država ispostavi jedinstveni parafiskalni račun s popisom svih parafiskalija koje treba platiti

- mnogi poduzetnici žele potpuno ukidanje svih parafiskalnih nameta. Država je za svoje usluge već plaćena kroz poreze (a parafiskalije su zapravo ekstra-porezi)

- poduzetnici traže deregulaciju poslovanja. Jedan poduzetnik poručuje: "u slobodnom društvu niti jedna pravna ili privatna osoba ne bi smjela biti prisiljena plaćati uslugu koju ne koristi, a za one koje koristi bi morala imati mogućnost izbora dobavljača, a ne državni monopol.“

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije