Ivo Josipović o raspravi u sporu BiH protiv SGC

MEĐUNARODNI sud pravde (ICJ), pred kojim u ponedjeljak u Den Haagu počinje rasprava u postupku po tužbi BiH protiv SCG za genocid, prvi puta odlučuje u sporu takve vrste što je, uz utjecaj politike i nespremnost suda da rješava sporove iz rata, razlogom da je od podnošenja tužbe do početka suđenja proteklo gotovo 13 godina, ocjenio je hrvatski stručnjak za međunarodno pravo Ivo Josipović.

''Do tužbe BiH, ICJ nije imao spor vezan za primjenu Konvencije UN o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine. Predmet se rasteže zbog toga, ali vjerojatno i zbog utjecaja politike, pa i stanovišta da sud ne može razriješiti sporove vezane uz rat'', rekao je prof. Josipović u razgovoru za Hinu.

Na pitanje o izgledima na uspjeh tužbe BiH, obzirom da je podnesna u jeku rata, 20. ožujka 1993., prije pokolja u Srebrenici, koji je pravomoćnim presudama ICTY-a okvalificiran kao genocid, te mogućnosti da BiH u sporu dokazuje taj i druge zločine počinjene nakon tužbe, on očekuje kako će BiH htjeti dokazivati i te zločine, tretirajući rat 1992-95. kao jednu cjelinu.

''Sigurno je da će BiH nastojati uvesti u postupak i događaje iz kasnijih ratnih događanja, argumentirajući da je rat cjelovit i jedinstven događaj u kojem je vidljiva genocidna namjera. Tek treba vidjeti kako će na to reagirati Sud'', kazao je.

Pokolj u Srebrenici, po njegovim je riječima, ''sigurno najuvjerljiviji argument o postojanju genocida, jer mu je i ICTY dao takvu kvalifikaciju''. Josipović nije želio nagađati o izgledima za uspjeh tužbe BiH, ističući kako je taj postupak ''opterećen vrlo složenim pravnim pitanjima, ne samo o meritumu već i onima procesne naravi''.

''Ali, bez obzira na to kakvo će stanovište imati ICJ, hoće li prihvatiti ili odbiti tužbu ili otkloniti nadležnost, ratni događaji u BiH ostaju 'spomenik' zločinu i genocidu koji se ne smije zaboraviti. A 'spomenike' zločinu gradile su sve zaraćene strane, istina, u bitno različitim veličinama'', kazao je. Na pitanje o značenju postupka za međunarodno pravo kao i o mogućem utjecaju presude na države sudionice i regiju u cjelini, s državnopravnog i povijesnog aspekta, prof. Josipović je kazao kako će prvo odlučivanje ICJ-a u sporu o genocidu ''ostaviti traga u međunarodnom pravu'' te imati i određeno povijesno značenje i politički utjecaj, uz naglasak da ''sudovi ne pišu povijest''.

''Sigurno je da će eventualna meritorna odluka imati određeno značenje povijesne naravi koje ne treba potcijenjivati. Ali, sudovi načelno ne pišu povijest i odluke i ICJ-a i ICTY-a bit će jedan od izvora koji će povjesničari koristiti pri izučavanju događaja s kraja XX. stoljeća. Sudovi ne primjenjuju znanstvenu metodologiju i njihov je rad ograničen stranačkim načelom i potrebama postupka'', kazao je Josipović.

Odluke ICJ-a i ICTY-a, po njegovom će mišljenju, ''imati određeni utjecaj na politički položaj'' država nastalih na prostoru bivše SFRJ, ali ne i utjecaj na njihov državnopravni položaj.

''Države će nastaviti svoj put ovisno o unutarnjim i međunarodnim odnosima. Siguran sam da je za Hrvatsku to put u EU. Nažalost, smatram da će put BiH biti puno teži i neizvjesniji''. Glede tužbenog zahtjeva za isplatu ratnih reparacija državi BiH i njezinim građanima, Josipović kaže kako na putu do realizacije tog zahtjeva predstoje brojne teškoće i pravna iskušenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
''Prepostavka isplate je da sud meritorno odluči da je Srbija i Crna Gora odgovorna za genocid u BiH. Ako se to dogodi, predstoji težak posao specifikacije štete. Naime, ona se ne može odnositi na cjelokupnu ratnu štetu, nego samo na onu koja je proizašla iz genocida. Ako se i taj korak uspješno obavi i sud prihvati dosuditi određeni iznos, ostaje problem izvršenja odluke, što će također biti jedno od novih iskušenja međunarodnog prava''.

Na traženje da ocjeni utjecaj odluka u predmetu BiH protiv SCG, na tužbu za genocid koju je Hrvatska 1999. pred ICJ-om podnijela protiv SCG, te aktualno stanje u tom postupku, prof. Josipović koji zastupa RH pred ICJ-om u tom predmetu, kazao je kako će pravna stanovišta iz prvog predmeta ''bitno utjecati'' na hrvatski proces.

''Pravna stanovišta u predmetu BiH protiv SCG, posebno ona o nadležnosti i što se ima smatrati genocidom prema Konvenciji, u bitnoj će mjeri utjecati i na postupak koji je pokrenula Hrvatska. Ako postupak uopće dođe u tu fazu bit će važan i odnos Suda prema naknadi štete'', kazao je.

Naglasio je kako u ta dva predmeta postoje sličnosti, ali i važne razlike, jer primjerice ''činjenice i dosadašnji postupci važni za odlučivanje o nadležnosti nisu jednaki. Različite su i činjenice koje bi se sudu trebale podnijeti za i protiv tužbenih navoda, a i tužbeni zahtjevi nisu isti''.

Podsjetio je da je, uz zahtjev da se utvrdi odgovornost SCG za genocid i naknadi još nespecificirana šteta, Hrvatska postavila i zahtjeve vezane za pronalaženje zatočenih i nestalih osoba, povrat kulturnog blaga i kažnjavanje ratnih zločina i suradnju s ICTY-om, a neke od tih zahtjeva SCG je počela izvršavati i bez presude Suda.

Josipović također smatra kako na predmet Hrvatske odlučan utjecaj može imati odluka o nadležnosti u postupku po tužbi SCG protiv zemalja NATO-a, gdje se ICJ proglasio nenadležnim.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara