54.158.39.172 US
 

Ivo Šlaus: Zakon o znanosti najvažniji je zakon koji donosi Sabor

Piše:
utorak, 20.5.2003. 16:01
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

ODBOR za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora na današnjoj je tematskoj sjednici raspravljao o Prijedlogu nacrta zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju što je, smatra akademik Ivo Šlaus, najvažniji zakon koji Hrvatski sabor treba donijeti.

Akademik Šlaus, predsjednik saborskog pododbora za znanost, svoje stajalište o važnosti toga zakona koji, kako je rekao, nije na popisu onih koje Hrvatski sabor treba nužno donijeti ove godine, obrazložio je time što zakon regulira način na koji Hrvatska ulazi u društvo znanja.

Taj prijedlog zakona, kako je dodao, bolji je od svih dosadašnjih nacrta jer se može odmah primijeniti.

Predsjednica Rektorskoga zbora hrvatskih sveučilišta Helena Jasna Mencer taj zakonski prijedlog smatra optimalnim s obzirom na mogućnosti realizacije. Istaknula je da ga rektori hrvatskih sveučilišta smatraju dobrim pravnim okvirom koji će u provedbi dokazati da su promjene moguće.

Nakon što je sudionike tematske sjednice podsjetio na okvire i motive za izradu zakonskoga prijedloga, ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego istaknuo je da bi prva predviđena velika promjena u načinu financiranja sveučilišta u smislu financiranja sveučilišnih programa trebala nastupiti početkom sljedeće kalendarske godine. To će pak biti moguće, ustvrdio je, samo onda ako Hrvatski sabor donese zakon do 15. srpnja kako bi se do kraja godine mogli donijeti normativni akti.

Kad je pak riječ o funkcionalnoj integriranosti sveučilišta - temi o kojoj se najviše raspravljalo u javnosti, Flego smatra da se puno pozornosti posvetilo zapravo razmjerno nevažnom pitanju - pravnoj osobnosti fakulteta.

Po njegovim riječima fakulteti bi do daljnjega trebali zadržati pravnu osobnost, dok je krajnji rok za prenošenje prvne osobnosti fakulteta na sveučilište 2008. Prijedlog zakona daje prijelazne odredbe pa je zato petogodišnje razdoblje optimalan rok, smatra Flego.

Podsjetio je kako je "vijek" trajanja sličnih zakona u razvijenim europskim zemljama 4 do 5 godina. Zato je pozvao članove Odbora i saborske zastupnike da u raspravi svojim prijedlozima "poprave" zakonski prijedlog koliko je god to moguće jer, zaključio je, to je privremeno ili prijelazno rješenje u skladu s europskim standardima za područje koje je toliko dinamično da zakonska regulativa za njima najčešće zaostaje.

Predsjednik Odbora Hrvoje Kraljević smatra pak da zakonski prijedlog nije dovoljno dobra podloga za konačno rješenje glavnoga problema - rascjepkanosti sveučilišta. Za razliku od ministra, Kraljević drži nužnim da se pravna osobnost s fakulteta na sveučilišta prenese već u roku od godine dana. Jer, ustvrdio je, funkcionalna je integriranost sveučilišta bez pravne protuustavna.

Pravna integriranost sveučilišta bitna je i za predsjednika Glavnoga vijeća Sindikata znanosti i visokoga školstva Vilima Ribića. Sindikat zagovara, dodao je, ukidanje pravne osobnosti fakulteta. Što se pak tiče zakonskoga prijedloga, Ribić smatra da će on omogućiti integriranost sveučilišta samo onda ako za to bude postojala politička volja.

Ozren Bečić, predstavnik Studentskoga zbora hrvatskih sveučilišta, rekao je da bi studenti trebali imati puno više udjela u sveučilišnim odlukama te da bi se u skladu s europskim iskustvima trebalo tražiti i mišljenje studenata kod napredovanja nastavnika.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije