Izložba "Split - centar jadranske hidrografije i pomorske kartografije"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatski hidrografski institut priredit će 24. travnja, pod pokroviteljstvom hrvatskoga predsjednika, u zagrebačkoj Gliptoteci izložbu "Split Centar jadranske hidrografije i pomorske kartografije", kojom se obilježavaju značajne obljetnice istraživanja mora i podmorja. L
Izložba prezentira 140 godina hidrografskih istraživanja na Jadranu kroz arhivsku građu pomorskih navigacijskih karata upozoravajući na tradiciju hidrografije na Jadranu koja potječe od 1806., o čemu se vrlo malo zna u javnosti.
Prve znanstveno utemeljene pomorske navigacijske karte s izmjerenim dubinama izradio je početkom 19. stoljeća C. F. Beautemps Beaupre za potrebe Napoleonovih osvajanja. Nakon toga naša su područja sustavno topografski i hidrografski izmjerena i na temelju toga u 19. i 20. stoljeću izdano je nekoliko serija pomorskih navigacijskih karata.
Prvu kampanju sustavne izmjere dubina Jadrana poduzeli su Talijani, Austrijanci i Englezi dvadesetih godina 19. stoljeća. To je rezultiralo izradom atlasa pomorskih karata "Carta di Cabottaggio del mare Adriatico" (1822.-1824.) i peljarom G. Mariania (1830.).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Druga kampanja poduzeta je sredinom istoga stoljeća i rezultira serijom obalnih pomorskih karata (1869.) i peljarom "Segelhandbuch der Adria" (1906.).
Prvi peljar na hrvatskom jeziku objavljen je 1952. Godine 1999. Hrvatski je hidrografski institut publicirao novi peljar, a 2002. izdao je novi pomorski plan Splita.
Hrvatski hidrografski institut nasljednik je gotovo stoljeće i pol duge tradicije hidrografske djelatnosti - hidrografije, nautike, kartografije, oceanografije i kartografske reprodukcije - na istočnom dijelu Jadrana, a povijest hidrografske aktivnosti, koja je vezana uz poboljšanje sigurnosti plovidbe i istraživanje mora i podmorja, neraskidivo je povezana s gradom Splitom, u kojem je još između dvaju svjetskih ratova bio smješten centar hidrografske djelatnosti.
Izložba prezentira 140 godina hidrografskih istraživanja na Jadranu kroz arhivsku građu pomorskih navigacijskih karata upozoravajući na tradiciju hidrografije na Jadranu koja potječe od 1806., o čemu se vrlo malo zna u javnosti.
Prve znanstveno utemeljene pomorske navigacijske karte s izmjerenim dubinama izradio je početkom 19. stoljeća C. F. Beautemps Beaupre za potrebe Napoleonovih osvajanja. Nakon toga naša su područja sustavno topografski i hidrografski izmjerena i na temelju toga u 19. i 20. stoljeću izdano je nekoliko serija pomorskih navigacijskih karata.
Prvu kampanju sustavne izmjere dubina Jadrana poduzeli su Talijani, Austrijanci i Englezi dvadesetih godina 19. stoljeća. To je rezultiralo izradom atlasa pomorskih karata "Carta di Cabottaggio del mare Adriatico" (1822.-1824.) i peljarom G. Mariania (1830.).
Prvi peljar na hrvatskom jeziku objavljen je 1952. Godine 1999. Hrvatski je hidrografski institut publicirao novi peljar, a 2002. izdao je novi pomorski plan Splita.
Hrvatski hidrografski institut nasljednik je gotovo stoljeće i pol duge tradicije hidrografske djelatnosti - hidrografije, nautike, kartografije, oceanografije i kartografske reprodukcije - na istočnom dijelu Jadrana, a povijest hidrografske aktivnosti, koja je vezana uz poboljšanje sigurnosti plovidbe i istraživanje mora i podmorja, neraskidivo je povezana s gradom Splitom, u kojem je još između dvaju svjetskih ratova bio smješten centar hidrografske djelatnosti.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati