Foto: jadrolinija.hr

HRVATSKA bi u ljeto 2015. trebala ući u prostor Schengena i preuzeti kontrolu vanjske granice EU. U iščekivanju dogovora s BiH oko gradnje neumskog koridora, želja je da spoj s krajnjim jugom zemlje budu nova mega plovila u Jadrolinijinoj floti, a koje bi gradili domaći škverovi.

Kako Media servis doznaje u Ministarstvu prometa, pomorstva i infrastrukture, modernizacija Jadrolinijine flote trebala bi, osim brzog rješenja za teretni promet prema jugu Hrvatske, donijeti i prijeko potreban posao škveranima.

Naime, za planiranu gradnju prvih dvaju trajekata, kapaciteta oko 150 vozila i 2 tisuće putnika, u igri su prije svega splitski Brodosplit i riječki 3. maj. U Ministarstvu ističu, trajektna linija ne isključuje cestovni koridor do Dubrovnika. No, on bi prema procjenama, trebao zaživjeti za tri godine, a nekako trebamo ispuniti stroge propise kontrole teretnog prometa, napose životinja i robe i proizvoda životinjskog porijekla. U škverovima pozdravljaju planove Ministarstva, a podršku je izrazila i predsjednica radničkog vijeća u 3. maju, Nada Jelinić Starčević.

"Smjesta bi se mogla početi raditi dokumentacija, to svakako. Ako se ništa novo ne ugovori, mi sada na ljeto ostajemo bez posla u predobradi metala. Stvarno je kriza za brodove u svijetu i u tom kontekstu, mi se već orijentiramo na ono, kako bi čovjek prije rekao 'svašta' i svakako bi to bio dobrodošao posao", rekla nam je Jelinić Starčević.

Za posao s velikim trajektima zainteresirani su i u pulskom Tehnomontu. Doduše, zbog premalih kapaciteta za gradnju mogli bi uskočiti tek kao kooperanti velikima. No, ideju resornog ministarstva pozdravljaju, kazao je direktor brodogradilišta Miljenko Brnić.

"Sami duh takvog razmišljanja u Vladi je odličan. Mi bi bili spremni kreditirati gradnju manjih brodova do 70-ak metara što možemo odraditi u našem pogonu u Puli. Normalno uz kreditiranje. Recimo, izgradnja aluminijskih katamarana za Jadroliniju mogao bi biti jedan takav projekt", kaže Brnić.

Jelinić Starčević pak dodaje, škverovi godinama uporno pozivaju državu na takav zaokret, no čini se da je, osim miga Bruxellesa, oči odgovornima otvorio poražavajući pad industrijske proizvodnje.