Jesu li anoreksija i bulimija autoimuni poremećaji?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ANOREKSIJA i bulimija možda su autoimuni poremećaji, izvijestili su švedski znanstvenici u stručnom časopisu Američke akademije znanosti ´Proceedings´.
Švedski su istraživači iznijeli prve dokaze koji pokazuju da mozak osobe koja pati od anoreksije ili bulimije možda napadaju vlastita antitijela.
Ti bi poremećaji, prema tome, ušli u skupinu autoimunih poremećaja poput reumatoidnog artritisa i multiple skleroze koji se javljaju kad imunološki sustav počne napadati dijelove vlastitoga tijela.
Potvrde li se prvi rezultati, radikalno će se promijeniti i način liječenja anoreksije i bulimije, poremećaja koji su se tradicionalno svrstavali u poremećaje ponašanja i razvoja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Serguei O. Fetissov s Karolinska instituta u Stockholmu i njegovi suradnici pretpostavili su da u anoreksičnih i bulimičnih pacijentica vlastita antitijela napadaju hipotalamički sustav u mozgu koji je odgovoran za unos hrane.
Kako bi provjerili pretpostavku, analizirali su krv pacijentica. Analizom su otkrivena antitijela koja su, kad su unesena u mozak i hipofizu štakora napala stanice zadužene za proizvodnju tri specifična neuropeptida koji imaju odlučujuću ulogu u izmjeni tvari u tijelu, a glavna im je zadaća osigurati energetsku opskrbu cijelog organizma.
Još nije jasno djeluju li i kako antitijela u mozgu žena s poremećajima u prehrani. Znanstvenici pretpostavljaju, da imunološki sustav napada izravno živčane stanice ili djeluje neizravno ometajući kontrolu uzimanja hrane.
Švedski su istraživači iznijeli prve dokaze koji pokazuju da mozak osobe koja pati od anoreksije ili bulimije možda napadaju vlastita antitijela.
Ti bi poremećaji, prema tome, ušli u skupinu autoimunih poremećaja poput reumatoidnog artritisa i multiple skleroze koji se javljaju kad imunološki sustav počne napadati dijelove vlastitoga tijela.
Potvrde li se prvi rezultati, radikalno će se promijeniti i način liječenja anoreksije i bulimije, poremećaja koji su se tradicionalno svrstavali u poremećaje ponašanja i razvoja.
Kako bi provjerili pretpostavku, analizirali su krv pacijentica. Analizom su otkrivena antitijela koja su, kad su unesena u mozak i hipofizu štakora napala stanice zadužene za proizvodnju tri specifična neuropeptida koji imaju odlučujuću ulogu u izmjeni tvari u tijelu, a glavna im je zadaća osigurati energetsku opskrbu cijelog organizma.
Još nije jasno djeluju li i kako antitijela u mozgu žena s poremećajima u prehrani. Znanstvenici pretpostavljaju, da imunološki sustav napada izravno živčane stanice ili djeluje neizravno ometajući kontrolu uzimanja hrane.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati