Foto: FAH

NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel pod novim je pritiskom da zaoštri stajalište prema izbjeglicama pošto je opširno policijsko izvješće o nasilju na Silvestrovo u Koelnu pokazalo široke razmjene spolnih napada na žene koje su počinili mladi migranti, a slijedili su i huliganski napadi na strance.

Policija u Koelnu objavila je da je 11 stranaca, među njima Pakistanci, Gvinejci i Sirijci, ozlijeđeno u nedjelju navečer u napadima njemačkih huligana.

Silvestarsko nasilje nad ženama uzbunilo je Njemačku jer je pritisnulo vladu da preispita svoju politiku otvorenih vrata pred izbjeglicama i migrantima s Bliskog istoka, ali i potjeralo vodu na mlin krajnje desnice koja se protivi prihvatu migranata.

Međutim, kritike na račun kancelarke stižu i iz njezine stranke.

"Ako se nastavi dosadašnji priljev, integracija neće biti moguća", rekao je Carsten Linnemann, zastupnik Kršćanskih demokrata (CDU).

"Ako dobijemo još 800.000 ili milijun ljudi ove godine, tada mi to nećemo moći", rekao je parafrazirajući optimističnu kancelarkinu mantru "mi to možemo".

Prema izvješću ministarstva unutarnjih poslova Sjeverne Rajne Westfalije u kojoj je smješten Koeln, primljeno je 516 kaznenih prijava, od kojih 237 bilo spolne prirode.

Zasebno izvješće koelnske policije sadrži grafički opis zločina, redom žena koje su bile opkoljene gomilom muškaraca, a oni su im zavlačili ruke u suknje, hlače, među noge, grudi i bedra i često im pritom otimali novčanike i mobitele.

Ukupno je 19 osumnjičenika identificirano, redom stranaca

Ralf Jaeger, ministar unutarnjih poslova Sjeverne Rajne Westfalije, upozorio je na "ozbiljne propuste" policije, malobrojnije od napadača, koja unatoč tome ni u jednom trenutku nije zatražila pojačanje.
Također je je kritizirao policiju što je odbila već prvi dan Nove godine priznati da su napadači većinom bili stranci.

"Više od 1000 muškaraca iz Sjeverne Afrike i arapskih zemalja okupilo se na Silvestrovo blizu katedrale u Koelnu i na glavne tri željezničke postaje. Među njima je bilo mnogo izbjeglica koji su stigli u Njemačku zadnjih mjeseci", rekao je Jaeger posebnom parlamentarnom odboru u pokrajinskoj skupštini.

"Nakon neumjerenosti u alkoholu i drogi slijedilo je neumjereno nasilje ljudi koji gaje seksualne fantazije o spolnoj moći",  rekao je.

Anketa skupine Forsa  za televiziju RTL pokazuje da 60 posto ispitanika ne misli da trebaju mijenjati stajalište prema strancima, a 37 posto sada strance promatra kritičnije nego prije napada.
Jaeger je rekao da su napadači uglavnom iz sjevernoafričkih zemalja i da su stigli u Koeln iz drugih gradova, ali je pozvao na oprez.

"Etiketirati pojedine skupine, stigmatizirati ih kao seksualne kriminalce, ne samo da bi bilo pogrešno, bilo bi opasno", rekao je i dodao "Ljudi koji izravno povezuju imigraciju i nasilje idu na ruku desničarskim ekstremistima".

Policajac Norbert Wagner rekao je na konferenciji za novinare da su huliganske skupine putem društvene mreže u nedjelju pozivale istomišljenike da im se pridruže u "nenasilnoj šetnji" Koelnom, ali su zapravo krenuli u potragu  za strancima. 'Ceh su platili' šest Pakistanaca, trojica Gvinejaca i dvojica Sirijaca. Nitko nije uhićen za te napade.

Koelnska policija će pojačati ophodnje u središtu Koelna idućih dana kako bi spriječila napade na strance, a uspostavila je i ekipu od 100 ljudi zaduženu za istragu nasilja iz novogodišnje noći.
Kancelarka Merkel opetovano se opirala pritisku da ograniči broj migranata u Njemačku, tvrdeći da se to može učiniti samo zatvaranjem njemačkih granica, što bi bila smrt Schengenske zone slobodnog kretanja ljudi.

No njezini protivnici požurili su je okriviti za događaje u Keolnu.

"Tkogod širom otvori granice mora biti svjestan da Trg Tahrir (iz Kaira) donosi u Njemačku", rekao je Dirk Driesang, čelnik ultradesne stranke AfD ciljajući seksualne napade u Egiptu u vrijeme prodemokratske pobune 2011.

"Koelnska katedrala, kada je bila završena u doba cara Wilhelma I., bila je simbol unutarnjeg jedinstva njemačkog Reicha utemeljenog 1871. Hoće li sada postati simbol njezina raspada", zapitao je.

Njemačka odbija ulazak sve većem broju migranata

U međuvremenu, Njemačka uskraćuje ulazak sve većem broju migranata, stotinama dnevno, koji pokušavaju stići do Skandinavije, i vraća ih u Austriju, doznaje se od austrijske policije.

"Dnevni broj vraćenih migranata je prešao sa 60 u prosincu na 200 od početka godine", rekao je glasnogovornik policije Gornje Austrije David Furtner.

Tom pokrajinom prolazi najveći dio migracijskog vala na putu do Njemačke, ili od 1000 do 2000 ljudi dnevno.

Većinu migranata Njemačka vraća  jer ne žele tražiti azil u toj zemlji, precizirao je Furtner. Većina se radi o Afganistancima koji žele ići u Švedsku ili Dansku, kao i Marokancima i Alžircima, precizirao je.

Postroženja uvjeta ulaska koje traže njemačke vlasti koincidiraju s pokretanjem strogih kontrola u Švedskoj i Danskoj na njihovom granicama kao i s nasiljima u kojima su u Koelnu sudjelovali migranti 31. prosinca.

Određen broj migranata je vraćen jer nemaju valjane identifikacijske dokumente, dodao je .

Po povratku u Austriju, gotovo svi ponovo pokušavaju ući u Njemačku.

Austrijski  politički dužnosnici su tražili u ponedjeljak da Austrija razmotri postroženje kontrola na granici sa Slovenijom.

Socijal-demokratski kancelar Werner Faymann je najavio u intervjuu koji će u utorak objaviti dnevni list Kronen Zeitung skoro uvođenje povećanih kontrola na slovenskoj granici. Ukoliko budu zakonom odobrene, kontrolama će se razvrstavati gospodarske izbjeglice od ratnih, precizirao je.

Austrija je od početka godine u Sloveniju vratila više od 1.600 osoba.