54.81.78.135 US
 

Kako Cipras misli povećati minimalne plaće i mirovine kad nema ni za plaćanje dugova?

KLJUČNI PODACI
  • Grčka i Rusija kao Dynamic Danger Duo izvor su briga na tržištu kapitala.
Piše: M.R.
srijeda, 11.2.2015. 13:13
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

 Foto: Hina

RETORIKA EU političara i mogući izlazak Grčke iz eurozone, politika kamatnih stopa američkog FED-a te vezani tečaj danske krune i eura ubojita su kombinacija događaja koji ovih dana znatno utječu na svjetsko tržište kapitala. Stresni indikatori ionako su već u rizičnom smjeru, a jedan od pokazatelja je 'Citigroup Economic Surprise Index' za Europu i SAD, poručuju analitičari Saxo Bank u izvješću s ključnim pokazateljima za on-line trgovanje i investicije.

"Europsko gospodarstvo se stabiliziralo i prije no što je Europska središnja banka pokrenula mjere za kvantitativno monetarno popuštanje i ubrizgavanje novca u financijski sustav, kako pokazuje CESI indeks. Ironično ili ne, ali definitivno pokazuje da makroekonomisti ili kasne sa svojim potezima ili u tom trenutku ionako više ništa ne trebaju napraviti", smatra Steen Jakobsen, glavni ekonomist Saxo Bank.

Grčki scenarij vodi ka izlasku iz eurozone

Grčka i Rusija kao Dynamic Danger Duo izvor su briga na tržištu kapitala. Grčki scenarij trebao bi rezultirati njihovim izlazom iz eurozone, čvrsto je uvjerenje Jakobsena, a i Rusija jednako tako nema nikakve koristi od slabljenja retorike u unutardržavnoj politici. Ruski cilj u Ukrajini je destabilizacija države do te mjere da im Europa jednostavno više neće moći nuditi ulazak u EU kao ni pridruživanje u NATO, stav je s kojim se slažu i u danskoj investicijskoj banci.

Ruski CDS-ovi (zamjena za kreditni rizik kao instrument osiguranja) i desetogodišnje grčke stope i dalje su povišene, ali retorika nekih političkih moćnika ovih dana ponovno ide u smjeru mogućih grčkih kompromisa s kreditorima.

"Netko bi uistinu trebao pojasniti kako to Grčka misli povećati mirovine, ukinuti porez na imovinu, zaustaviti masovne otkaze i povećati minimalne plaće u zemlji koja nema izvore financiranja te još i očekuje da joj Europa dostavi novac", poručuje Jakobsen.

Postoji li mogućnost da Danska uđe u eurozonu, ako Grčka izađe?

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
S druge strane Europe, postavlja se pitanje postoji li mogućnost da Danska uđe u eurozonu ako Grčka izađe. Danska je kruna vezana uz tečaj eura i slabost krune proizlazi iz slabog eura, a u slučaju takozvanih 'Grexita' ili 'Brexita', pritisak na dansku krunu bit će još veći.

Iako je danska kruna prvenstveno vezana uz Njemačku, odnosno ranije njemačku marku, postavlja se pitanje zašto je tečaj vezan uz euro ako država ne planira ulaziti u eurozonu. Rasprave i političke odluke prethodit će bilo kakvom potezu, ali ako do toga dođe, smatra Jakobsen, vjerujem da će Danska prihvatiti euro, radije nego revalorizaciju od deset posto. Najjednostavnije objašnjenje je veličina danskog financijskog sustava pri čemu mirovinski sektor čini 160 posto BDP-a s rastom do 200 posto sljedećih 20 godina, obveze su u danskoj kruni, a imovina u eurima, jednako kao i prinosi.

U naftnoj industriji zatvoreno devet tisuća radnih mjesta

U SAD-u se pak očekuje da će FED povećati kamatne stope, iako, prema Jakobsenu, američko gospodarstvo neće biti spremno za takvu mjeru. Pokazatelji usmjeravaju analitičare da postoji rast, ali iz Saxo Bank tvrde da su slični trendovi postojali i prije. Tijekom godine takav trend rasta je padao, a sada tek treba pričekati potpunije rezultate energetskog kolapsa jer je primjerice samo u siječnju zatvoreno 9.000 radnih mjesta u naftnoj industriji. Nastavak tek slijedi radi smanjenja globalnih kapitalnih ulaganja u tom sektoru.

Glavno je pitanje što je pogrešno u toj slici, s obzirom na pomalo neočekivani oporavak u Europi i gornju razinu u trendovima rasta u SAD-u. Iz Saxo Bank tvrde da je globalni rast tijekom proteklih osam kriznih godina dolazio iz SAD-a (40 posto) i tržišta u razvoju (60 posto). No, za jači rast na tržištima u razvoju i svjetski gospodarski preokret, potreban je slabiji dolar.

Analiza stoga ukazuje da su poboljšanja samo tu naizgled jer dugoročno ih ne podržavaju kretanja na tržištu kapitala, povećana volatilnost i geopolitički rizici. Sve to sigurno neće zaustaviti FED u lipnju ove godine u podizanju kamatnih stopa, ali će vjerojatno spustiti vrijednost eura na ispod 1.1000, zaključuju u danskoj investicijskoj banci.


 

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije