NA MIOSI zadušnici za Svetog Oca, uz sudjelovanje više od 10 tisuća vjernika, večeras je u zagrebačkoj katedrali nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić istaknuo kako se i danas osjeća da između Ivana Pavla II. i hrvatskih vjernika živi obostrana privrženost koja je bezbroj puta rodila uzajamnu molitvu.

"Sjećajući se Papinih riječi u Zadru zagledani sada u Blaženu Djevicu Mariju, pogledom prepunim nade, zahvaljujemo Bogu mi, zemlja ova i sav hrvatski narod. Taj spomen obvezuje i nakon smrti dragoga nam Pape. Njegova ljubav prema nama zahtijeva od nas da evanđeoski mislimo, živimo i djelujemo", rekao je kardinal Bozanić, predvodeći misu zadušnicu na kojoj je u zagrebačkoj katedrali i svim prostorima oko nje bilo nazočno više od 10 tisuća vjernika.

Uzvratiti ljubavlju na prepoznatu ljubav ne dopušta nikakvu dvoličnost i zatvaranje, podjele i netrepeljivosti u našemu narodu, nijekanje tuđih sloboda i gaženje istine. Nemamo pravo prečuti njegov proročki zov upućen nama, Crkvi u Hrvatskoj i cijelom hrvatskom narodu", poručio je zagrebački nadbiskup.

Ivana Pavla II. ne može se promatrati selektivno i proizvoljno, a zbog njegove nedvojbene ljubavi, i onda kada nas pogađa zahtjevnošću Evanđelja, nastojimo ga i dalje osluškivati", naglasio je kardinal Bozanić.

Za mene je, rekao je, Ivan Pavao II. bio mistik, karizmatik i prorok. Papa je kao mistik bio vezan, sljubljen s Misterijem, s Božjim otajstvom(...); kao karizmatik do zadnjeg je časa bio vezan uz ljude koji su ga smatrali dijelom sebe. Zato je umro u dirljivome zagrljaju Crkve, na rukama satkanim od molitava svih ljudi, od najmlađih do najstarijih (...). Papa kao prorok više puta je ostao usamljen u pustinji svojih viđenja, Božji čovjek pritisnut težinom križa, ali istodobno i na njega oslonjen, naglasio je, uz ostalo, kardinal, dodavši da ima koraka Ivana Pavla II. koji ostaju zadaćom, a koje ne smijemo prešutjeti ni onda kada ih do kraja ne razumijemo.

Prisjećajući se koliko je Sveti Otac bio sklon hrvatskom narodu, kardinal je kazao kako smo ga osjećali svojim, ponekad ga posvojili, jer smo s divljenjem promatrali s koliko nas je blagosti razumio kad nas drugi nisu mogli ni htjeli razumjeti; blažio boli kad mnogi nisu vidjeli ni rane, a kamo li ih vidali; strepio s nama i bdio nad nadom, kad su drugi smatrali da nemamo pravo čak ni na nadu. Ali ono što je još radosnije - čitav ga je svijet osjećao svojim i to ovih dana pokazuje".

Riječ koja povezuje Hrvatsku s blagopokojnim Papom svakako je riječ: hvala - rekao je u propovijedi i dodao da mu danas zahvaljujemo za ispruženu ruku utjehe i jasnu riječ Evanđelja nad srušenim crkvama i ranjenim dušama, nad umorom prognanika i hrabrošću vojnika. Teško je nabrojiti što je sve za nas Papa učinio prepoznavši naše korijene i povijest vjere; divio se našim uzorima svetosti; naglašavao našu kulturu i obiteljske vrijednosti; branio naša vjerska i nacionalna prava; pastirskom je riječju hrabrio i usmjeravao naš pogled prema budućemu. I svaki put kad je stupi na tlo naše domovine osjetili smo posebnost međusobne blizine i vrijednost zajedništva na koje bi smo se češće trebali vraćati, istaknuo je kardinal Bozanić.

Tri njegova pohoda Hrvatskoj kojima je uspio ostvariti želju spontanu izrečenu u Zagrebu 11. rujna 1994. da posjeti i druge gradove u Hrvatskoj, ostaju dragulji hrvatske duhovnosti. Sveti je Otac hodočasnik mira, radosti, zajedništva, ekumenizma, istinskoga čovjekoljublja, građenja mostova, pomirenja, čuvanja kulture života, promicanja pravednosti, hodočasnik koji je uvijek htio obradovati istinom o čovjeku, naglasio je u propovijedi.

Zagrebačka crkva i Crkva u hrvatskom narodu nosi tvoje duboke tragove, nekad natopljene patnjom i trpljenjem, nekad prepune ponosa i nade. Hvala ti, Sveti Oče, hvala ti Bože za Ivana Pavla II. - rekao je zagrebački nadbiskup na kraju propovijedi koju su vjernici pljeskom pozdravili.

U koncelebraciji s kardinalom Bozanićem bio je apostolski nuncij u RH Francisco Javier Lozano, pomoćni biskupi zagrebački, vojni ordinarij, nadbiskupi u miru Ante Jurić i Marijan Oblak te više od 120 svećenika.

Misi u zagrebačkoj katedrali bili su nazočni predsjednici države Vlade i Sabora, Stjepan Mesić, Vladimir Šeks i Ivo Sanader te ostali članovi hrvatske vlade, predstavnici diplomatskog zbora, vjerskih zajednica i kršćanskih crkava.