Karlovac: proslavljene 40. obljetnica osnutka i 15. obljetnica obnove Matice hrvatske
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Četrdeseta obljetnica osnutka i 15. obljetnica obnovljena rada karlovačkog ogranka Matice hrvatske nakon zabrane 1971., proslavljene su danas u Gradskom kazalištu "Zorinu domu" u Karlovcu.
U sklopu svečanosti otvorena je izložba 50 Matičinih publikacija, a glumac Dragan Despot izveo je monodramu "Na rubu pameti" po istoimenu romanu Miroslava Krleže.
Govoreći o prosvjetiteljskoj i poticateljskoj ulozi Matice hrvatske podpredsjednik Tonko Maroević rekao je da je Matičina središnjica uvijek znala prepoznati i vrjednovati "ulog izdavačke djelatnosti karlovačkog ogranka, ali i doprinos Karlovca i njegove urbane razine građanske kulture, gospodarstva, pa i obrambene uloge, na čemu Karlovcu mora biti zahvalna cijela Hrvatska".
Maroević je ocijenio da je hrvatski položaj posebno težak, a Karlovac je jedan od najizloženijih gradova, gdje je očuvati kulturu i kulturno stvaralaštvo "bio i ostao najbolji način otpora nesklonoj zbilji". Jer, kako je dodao, "to se može nadomjestiti jedino stvaralaštvom i nastaviti život dostojan čovjeka".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na svečanosti je o nakladničkoj djelatnosti karlovačkog ogranka Matice hrvatske, koji je izdao 50 publikacija, govorio predsjednik ogranka Ivan Jurković.
Izdvojio je nagrađivane publikacije, poput pretiska "Disertatia iliti razgovor" Janka Draškovića, "Karlovački distih" Slavka Mihalića, te "Karlovac, utvrde, gradovi, ljudi" Milana Kruheka, "Karlovačka kazališna stoljeća" skupine autora i urednika Branka Hećimovića te "Dnevnik Dragojle Jarnević" priređivačice Irene Lukšić.
(Hina) xvhor ysp
U sklopu svečanosti otvorena je izložba 50 Matičinih publikacija, a glumac Dragan Despot izveo je monodramu "Na rubu pameti" po istoimenu romanu Miroslava Krleže.
Govoreći o prosvjetiteljskoj i poticateljskoj ulozi Matice hrvatske podpredsjednik Tonko Maroević rekao je da je Matičina središnjica uvijek znala prepoznati i vrjednovati "ulog izdavačke djelatnosti karlovačkog ogranka, ali i doprinos Karlovca i njegove urbane razine građanske kulture, gospodarstva, pa i obrambene uloge, na čemu Karlovcu mora biti zahvalna cijela Hrvatska".
Maroević je ocijenio da je hrvatski položaj posebno težak, a Karlovac je jedan od najizloženijih gradova, gdje je očuvati kulturu i kulturno stvaralaštvo "bio i ostao najbolji način otpora nesklonoj zbilji". Jer, kako je dodao, "to se može nadomjestiti jedino stvaralaštvom i nastaviti život dostojan čovjeka".
Izdvojio je nagrađivane publikacije, poput pretiska "Disertatia iliti razgovor" Janka Draškovića, "Karlovački distih" Slavka Mihalića, te "Karlovac, utvrde, gradovi, ljudi" Milana Kruheka, "Karlovačka kazališna stoljeća" skupine autora i urednika Branka Hećimovića te "Dnevnik Dragojle Jarnević" priređivačice Irene Lukšić.
(Hina) xvhor ysp
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati