54.196.110.222 US
 

Katainen u Saboru: "Europa je puna novca, problem je što ga se ne ulaže u realno gospodarstvo"

Piše: Hina
ponedjeljak, 23.2.2015. 12:35
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

NOVI investicijski plan Europske komisije za poticanje rasta i zapošljavanja trebao bi u iduće tri godine privući privatna ulaganja od najmanje 315 milijarda eura, a fokus će biti na razvoju komunikacijske i energetske infrastrukture i poticanju malog i srednjeg poduzetništva, kazao je u ponedjeljak u Hrvatskom saboru potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen, zadužen za zapošljavanje, rast, investicije i konkurentnost.

Potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen predstavio je novi investicijski plan Europske komisije na zajedničkoj sjednici s članovima saborskih Odbora za europske poslove, Odbora za financije i državni proračun, Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a te Odbora za gospodarstvo. Sastanku je nazočio i europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica.

Katainen je istaknuo da Europska komisija tim planom, koji bi trebao postati operativan do ljeta, želi privući privatna ulaganja u strateške sektore, a prednost će imati riskantniji projekti u slabije razvijenim južnim državama članicama.

Komisija želi osnažiti jedinstveno tržište EU-a kroz harmonizaciju digitalnih i energetskih tržišta te potaknuti financiranje malog i srednjeg poduzetništva na tržištu kapitala, kazao je.

Hrvatski projekti vrijedni 21,5 milijardu eura

Budući da je nedostatak informacija jedna od glavnih zapreka za investiranje, plan predviđa uspostavu transparentnog europskog portfelja projekata kako bi se investitori mogli informirati o dostupnim postojećim i budućim potencijalnim projektima, dodao je.

Države članice su u prosincu poslale Komisiji indikativni popis projekata, popis želja, ukupne vrijednosti od oko 1300 milijardi eura. Među tih 2000 projekata, nalazi se i 77 projekata koje je poslala Hrvatska ukupne vrijednosti 21,5 milijarde eura.

Projekte će birati neovisno tijelo, bez miješanja politike, nacionalnih i sektorskih kvota, istaknuo je.

Plan ne nudi svježi novac, nego uz pomoć postojećih sredstava u proračunu EU-a i doprinosom Europske investicijske banke (EIB) nastoji privući privatna ulaganja, objasnio je.

"Europa je puna novca, likvidnosti ne manjka. Problem je što ga se ne ulaže u realno gospodarstvo", kazao je.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Plan predviđa uspostavu novog Europskog fonda za strateške investicije (EFSI) unutar Europske investicijske banke. Taj fond će raspolagati s 21 milijardom eura početnog kapitala, od čega 16 milijarda eura jamstava prenamjenom unutar postojećeg proračuna EU-a, a pet milijarda će osigurati EIB.

Od 1,3 do 2,1 milijuna radnih mjesta

EFSI treba privući privatna ulaganja, a njegov multiplikatorni učinak procjenjuje se u odnosu jedan prema 15. To znači da jedan euro javnih sredstava uloženih u fond u konačnici daje učinak od 15 eura. Taj bi učinak mogao biti i veći. Države članice također će moći pridonositi Europskom fondu za strateške investicije, a ta sredstva ne bi im se računala u proračunski deficit.

Početni kapital od 16 milijarda trebao bi privući 240 milijarda za strateške investicije, poput ulaganja u širokopojasnu mrežu, energetsku i prometnu infrastrukturu, u obrazovanje, istraživanje i inovacije te u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Pet milijarda sredstava od EIB-a trebalo bi privući 75 milijarda za mala i srednja poduzeća.

Plan bi po procjenama Europske komisije trebao osigurati otvaranje 1,3 milijuna novih radnih mjesta, a po procjenama Međunarodne organizacije rada i do 2,1 milijuna, kazao je Katainen.

Katainen je također istaknuo da je glavna odgovornost za uspješnost te inicijative na državama članicama, koje moraju osigurati stabilno poslovno okružje i jačati konkurentnost kako bi mogle iskoristiti nove prilike koje im se pružaju.

"Ne možete 'outsourcati' nacionalnu odgovornost... Nema prosperiteta preko noći, treba vremena", kazao je.

Velik dio sredstava predviđen je za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, istaknuo je Katainen, napomenuvši da prostor za moguće zloporabe smanjuje to što je riječ o zajmovima koje će se morati vratiti, a ne bespovratnim sredstvima kao u slučaju europskih strukturnih fondova.

Kao pozitivan primjer istaknuo je Španjolsku, koja je iskoristila sredstva iz europskih strukturnih fondova kao instrument kojim je osigurala zajmove za malo i srednje poduzetništvo u vrijednosti 5 milijarda eura.

Glede LNG terminala na Krku, Katainen se složio da takvi projekti mogu biti jako važni za diverzifikaciju opskrbe, posebice ako budu opskrbljivali veće područje ili više država.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije